Ekološka proizvodnja – budućnost poljoprivrede

31

""Eko OPG Rosipal na 150 hektara proizvodi povrće, voće, grožđe, žitarice, soju, a bave se i stočarskom proizvodnjom. Glavninu proizvodnje korjenastog povrća, ali i drugih proizvoda plasiraju preko zagrebačke tvrtke Biovega, a izvoze i u Sloveniju. Smatraju da je proizvodnja organske hrane budućnost.

Ekološko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Damira Rosipala iz Deževca u Požeško-slavonskoj županiji jedno je od primjernih i vodećih ekoloških gospodarstava u Slavoniji. Za ekološku poljoprivredu opredijelilo se 1999. godine, a 2001. dobilo je ekološki znak. Iako je u to vrijeme na državnoj razini bilo još dosta nepoznanica, problema i poteškoća oko prelaska iz konvencionalne u ekološku proizvodnju, Rosipali su hrabro krenuli, kako kažu, u proizvodnju bez uporabe kemije i mineralnih gnojiva, u težu i neizvjesniju proizvodnju zdravije organske hrane za koju vjeruju da ima budućnost. – Trebalo je nekoliko godina dok su mjerodavni u državi prepoznali taj naš novi pokret u Slavoniji. Od 2005. godine je krenulo intenzivnije širenje ekoloških gospodarstava, a sada se to, rekao bih, poprilično omasovilo u Hrvatskoj, puno je hektara, ali nažalost povećanje površina ne prati i povećanje proizvodnje, kaže naš domaćin, dobar poznavatelj prilika u toj proizvodnji u Hrvatskoj.

Eko OPG Rosipal trenutačno na 150 hektara ima raznoliku proizvodnju: uzgajaju povrće, voće, vinovu lozu, ratarske kulture, krmno bilje. Bave se i stočarstvom, uzgajaju crne slavonske svinje, ovce pasmine Winterberg, drže i nekoliko konja lipicanaca.

Svi članovi obitelji rade na OPG-u

– Proizvodimo 24 kulture. Za takvu proizvodnju opredijelili smo se zbog poštivanja plodoreda, ali i zbog mogućih elementarnih nepogoda ili biljnih bolesti od kojih mogu stradati neke kulture, ali neće sve. Najviše posla imamo na 10 hektara na kojima uzgajamo povrće. Tu se najviše naradimo, ali to nam i donosi najbolju zaradu. Budući da smo od Zagreba, gdje nam je najveće tržište, udaljeni oko 150 kilometara, u povrćarstvu smo se orijentirali na proizvodnju korjenastog povrća: mrkvu, peršin, pastrnjak, ciklu, krumpir, luk i celer. Mislim da smo trenutno među vodećim proizvođačima ekološkog povrća u Hrvatskoj, kaže Damir.

""Ističe da na gospodarstvu rade svi članovi obitelji: supruga Verica, stariji sin Robert koji odnedavno ima svoj OPG, a kojemu je kao mladom poljoprivredniku na natječaju za mjeru 6.1.1. Programa ruralnog razvoja odobreno 50 tisuća eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Koliko stignu pomažu i mlađi sin Marko, kći Ana i otac. Imaju i dvoje stalno zaposlenih, a u vrijeme većih radova imaju i puno sezonaca kojima plaćaju 20 kuna na sat. Od problema u proizvodnji ekološkog povrća ističu nisku novčanu potporu koja, kažu, nije stimulativna, za razliku od nekih drugih kultura koje iziskuju mnogo manje rada, a obilno se potiču.

Raznolika proizvodnja

Uz povrće na površini od 4,8 hektara Rosipali uzgajaju vinske sorte grožđa: graševinu i pinot bijeli, imaju 12 hektara voćnjaka u kojemu na 7 hektara prevladavaju sorte jabuka na podlozi MM 106 otporne na bolesti: gold rush, topas, florina, enterprice i pilot, a ostalo su šljive i nešto bresaka. Planiraju posaditi i jabuke na podlozi M 9, oko 2.700 stabala po hektaru.

""

U ratarskoj proizvodnji uzgajamo žitarice: zob, raž, pir, pšenicu, uljaricu soju, a imamo i nešto površina pod kukuruzom koji koristimo za ishranu stoke. Dosta površina imamo pod krmnim biljem. Svake godine zasijavamo 5 do 10 ha lucerne i onda ju ostavljamo nekoliko godina . Nakon toga ju zaoravamo i na tim površinama sijemo soju, a nakon nje žitarice, povrće ili nešto drugo. Nama je lucerna kao zelena gnojidba glavni ‹›afrodizijak›› na većim površinama. Na površinama za povrće gnojimo s kompostom koji sami proizvodimo. U 18 godina znatno smo popravili strukturu naših poljoprivrednih površina. Inače, godinama koristimo i ekološka gnojiva Bioilsa od Pro-eca, ali i njihova zaštitna sredstva. Iako su dosta skupa, zadovoljni smo njihovim učincima na povećanju prinosa i kvalitete proizvoda“, kaže Rosipal i dodaje da je u ekološkoj proizvodnji jako bitno mikrobiološki oživjeti i obogatiti tlo i povećati postotak humus, za razliku od konvencionalne u kojoj se uporabom kemije i mineralnih gnojiva tlo uništava.

""

Puno rada, ali i dobri rezultati

Unatoč tomu što ekološka proizvodnja iziskuje puno više fizičkog rada nego konvencionalna, osobito proizvodnja povrća, Damir Rosipal je zadovoljan što se njegova obitelj bavi uzgojem organske hrane. U međuvremenu dobro su se pozicionirali na tržištu, postali su prepoznatljivi po svojim kvalitetnim ekološkim proizvodima. Primjerice, godinama im je jedan od najvećih kupaca zagrebačka tvrtka Biovega, korjenasto povrće izvoze u Sloveniju, zadovoljni su i otkupnim cijenama i smatraju da je ekološka proizvodnja hrane budućnost. Smatraju da bi ekološki uzgojeno voće i povrće trebalo naći svoje mjesto i u vrtićima, školama, bolnicama, domovima za starije i nemoćne, što za sada baš i nije slučaj, osim u nekim privatnim vrtićima.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje