Europska komisija nedavno je donijela tri provedbene odluke kojima se na 10 godina odobrava stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže genetički modificiranu soju. Postoji li uvoz i proizvodnja genetički modificiranih organizama u Hrvatskoj?
Zbog velikog interesa javnosti i medija, Ministarstvo poljoprivrede nedavno je objavilo priopćenje u kojem daje objašnjenje zakonske regulative vezane uz GMO u Hrvatskoj u kojem se navodi kako je u Republici Hrvatskoj zabranjen uvoz genetički modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, kao i proizvodnja istog, bilo u komercijalne svrhe, bilo u obliku poljskih pokusa, a na snazi je »nulta tolerancija« na uvođenje u okoliš živih genetički modificiranih organizama.
Na tržištu Republike Hrvatske nema genetički modi ficirane hrane za ljudsku prehranu, a kad bi je bilo morala bi biti jasno označena da sadrži GMO ili sastojke koji sadrže GMO kao što je to obavezno i u svim drugim članicama EU.
U Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, kontinuirano raste interes potrošača za hranom koja nije genetički modificirana (npr. soja), odnosno koja je proizvedena ili konvencionalnim načinom uzgoja ili ekološki prihvatljivim načinom uzgoja.
Nemodificirano sjeme soje
Hrvatski proizvođači sjemena soje su pokazali interes da svoje sjeme, koje je genetički nemodificirano, službeno certificiraju kao takvo, odnosno da ga na deklaraciji označe kao GMO free sjeme. Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 35/2015.) je propisano da soja prihvatljiva za ekološki uzgoj mora biti proizvedena od certificiranog sjemena genetički nemodificirane soje. Zbog tih odredbi i radi potpomaganja hrvatskih proizvođača genetički nemodificirane soje, Ministarstvo poljoprivrede je za 2015. godinu iz državnog proračuna osiguralo sredstva za laboratorijske analize uzoraka sjemena soje na moguću prisutnost GMOa. U dostavljenim i analiziranim uzorcima nije utvrđena prisutnost GMO-a u sjemenu soje domaćih proizvođača. Sredstva za ovu namjenu osigurana su i u državnom proračunu za 2016. godinu. U skladu s Direktivom EU iz 2015. godine Hrvatska je i prije donošenja izmjena i dopuna Zakona o GMO (u rujnu 2015. godine) dostavila zahtjev o zemljopisnom izuzeću Europskoj komisiji za devet genetički modificiranih biljnih kultura koje su bile u postupku odobravanja ili već odobrene za uzgoj na razini EU. Ovim se RH odlučila za zabranu sjetve/sadnje GMO kultura na svojem teritoriju što je od strane EK primljeno na znanje i prihvaćeno od strane biotehnoloških kompanija.
Usmjerenost na ekološku proizvodnju
Jedan od ciljeva hrvatske poljoprivredne politike je i sve veća proizvodnja ekoloških i autohtonih prehrambenih proizvoda. Ministarstvo poljoprivrede, prepoznalo je ekološku poljoprivredu kao značajnog čimbenika zaštite prirode, okoliša, te očuvanja biološke raznolikosti. Ekološka poljoprivreda je izdvojena iz mjere agro-okoliš kao zasebna mjera čime se dodatno naglasio njezin povoljni utjecaj na okoliš. U sklopu Programa ruralnog razvoja potpora se daje ekološkim proizvođačima koji tek ulaze u sustav ekološke proizvodnje kao i onima koji nastavljaju ovaj vid proizvodnje. Zadnjih godina primjetan je rast broja proizvođača i površina pod ekološkom proizvodnjom. Isto znači da postoji interes za proizvodnjom eko proizvoda i da je istima i osigurano tržište bilo da je riječ o hrvatskom ili inozemnom tržištu. Ne treba zaboraviti činjenicu da je Hrvatska sada član i jednog velikog europskog zajedničkog tržišta na kojemu hrvatski ekološki i autohtoni proizvodi zasigurno imaju svoje mjesto. Stoga je Hrvatska na svim sastancima u Bruxellesu podržala izmjene i dopune Uredbe koja će omogućiti državama članicama da donesu odluku o tome da li će dopustiti ili zabraniti korištenje GM hrane i hrane za životinje na svojem teritoriju bez obzira na već izdano odobrenje za korištenje na razini EU.
Akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede u RH od 2011.-2016. godine predviđeno je povećanje površina na 8% (oko 5000 proizvođ ača i 90.000 ha) što zahtjeva provođ enje niza aktivnosti koje su utvr đene pojedinim mjerama i akcijama u područjima vezanim uz promociju, marketing, istraživanje i edukaciju. U ovom se programskom razdoblju pridaje još veći značaj okolišu i utjecaju poljoprivrede na okoliš.
Pozivamo građ ane da svaku osnovanu sumnju da je na određ enoj površini zasijana ili posađ ena genetički modificirana kultura bez odgode prijave Poljoprivrednoj inspekciji Ministarstva poljoprivrede na prijava@mps.hr kako bismo zajedno zaštitili naše nacionalne interese.
Drugačiji pogled na GMO u Hrvatskoj
O aktualnostima vezanim uz GMO u Hrvatskoj, za Gospodarski list piše dr.sc. Ivica Kelam koji je doktorirao s temom »Genetički modificirani usjevi kao bioetički problem« na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prije toga diplomirao je teologiju 1999. na Teologiji u Đakovu. Član je Hrvatskog bioetičkog i Hrvatskog filozofskog društva i voditelj je bioetičke podružnice u Osijeku. Sudjelovao je na više međunarodnih i domaćih skupova, objavljivao radove u više zbornika i časopisa, te u više navrata gostovao u televizijskim emisijama u kojima je govorio o problematici genetički modificiranih usjeva.
Iako u Ministarstvu poljoprivrede ističu da je u Hrvatsku zabranjen uvoz i sjetva GM usjeva, to je netočno, jer u Zakonu o GMO ne piše eksplicitno kako je sjetva GM usjeva zabranjena, dapače u mnoštvu članaka Zakona navode se uvjeti i procedure koji se trebaju ispuniti ako se želi pristupiti sjetvi GM usjeva.
Stihijski i nekontrolirani uvoz hrane
Ministarstvo u svom priopćenju piše da „na tržištu Republike Hrvatske nema genetički modificirane hrane za ljudsku prehranu, a kad bi je bilo morala bi biti jasno označena da sadrži GMO ili sastojke koji sadrže GMO kao što je to obavezno i u svim drugim članicama EU“. Dovoljno je sjetiti se afera iz 2000-ih s pronalaskom nedopuštenih količina GMO udjela u prehrambenim proizvodima. Temeljitije i češće kontrole na GMO prisutnost su preduvjet prehrambene i zdravstvene sigurnosti naših građana. Nove izmjene Zakona o GMO kojom bi se dopustila pokusna sjetva GM poljoprivrednih kultura, predstavljaju novu opasnost i nedopustiv je pokušaj izbjegavanja prava javnosti na odlučivanje (Aarhuska konvencija). Također se daje nedemokratska prilika bilo kojoj hrvatskoj vladi da svojim naknadnim uredbama odlučuje o tzv. koegzistenciji genetički modificiranih usjeva i konvencionalnog, integriranog i ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj. Kroz dopuštenja za organiziranje pokusnih polja GM usjeva omogućit će se ulazak genetički modificiranog sjemena na hrvatska polja.
Ima li ili nema genetički modi ficirane hrane na tržištu, nemoguće je procijeniti, zbog stihijskog i nekontroliranog uvoza hrane, te nedostatnog inspekcijskog nadzora. To što na prehrambenim proizvodima ne piše sadrže li GMO sastojke, nije dokaz o sigurnosti prehrambenih proizvoda.
Ključno je očuvati obradive i poljoprivredne površine u Hrvatskoj od sijanja GM usjeva, kao i police trgovačkih lanaca od uvezene GMO hrane. To se može postići strogim nadzorom inspekcijskih službi i kontrolom uvoza hrane. Nažalost, ovo se ne provodi, te ne čudi da Ministarstvo poljoprivrede u svojem priopćenju prebacuje odgovornost na građane, pozivajući ih da sami prijave „osnovanu sumnju da je na određenoj površini zasijana ili posađena genetički modificirana kultura“. Ovaj apel je potpuni nonsens budući da se jedino genetičkim testiranjem može utvrditi prisutnost genetičke modifikacije, te je apsolutno nemoguće očekivati od građana da hodaju, pogađaju i „sumnjaju“ po njivama i trgovinama.
GMO u EU
Iako EU ima najrigoroznije zakone o GMO-ima na svijetu koji zahtijevaju da svaki GMO, od slučaja do slučaja, temeljito ispita i procijeni Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda (EFSA), pitanje GMO-a vrlo je problematična tema u Europskoj uniji, oko koje ne postoji jedinstven stav. I dalje se radi na zakonskoj regulativi kojom bi se omogučilo pravo država clanica da odlučuju o zabrani ili ograničenju uporabe GMO-a na njihovom području, ali i da se na pravi način riješi pitanje mogućeg narušavanja jedinstvenog tržišta, te kretanja roba i usluga na području EU. Ukupno je 19 od 28 zemalja članica podnijelo zahtjev kojim se izuzimaju iz direktive kojom je olakšan uzgoj GMO-a u Europi, a me u njima je i Hrvatska. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir istaknula je kako Europa mora slušati glas svojih gra đana. Naime, na području EU prisutne su brojne inicijative da se pojedine regije ili područja lokalne uprave proglase slobodnima od GMO, te da se da prednost ekološkoj poljoprivredi i tradicionalnom načinu proizvodnje hrane. Jedna od takvih inicijativa je i ona o uspostavi područja regije Alpe-Adria slobodnom od GMO-a koju je pokrenula zastupnica Petir, a za koju je dobila podršku zastupnika Europskog parlamenta iz svih država te regije. Petir je naglasila kako se borba za suverenost država da odlučuju o pitanju GMO-a na svom području i dalje nastavlja. „Nadam se da će Europska komisija u dogledno vrijeme izaći s novim prijedlogom koji će upravo omogućiti državama članicama da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području.“
