Na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu krajem travnja održan je međunarodni stručni skup o štetnom utjecaju pesticida koji se koriste u proizvodnji hrane i koji onečišćuju okoliš, ali ostavljaju posljedice i na zdravlje ljudi.
Ovim skupom željelo se poljoprivrednicima predložiti rješenja koja se uspješno primjenjuju već dugi niz godina, a temelje se na integriranoj zaštiti bilja, uključujući prevenciju, nadzor, mehaničku i fizičku kontrolu, te biokontrolu kako bi se osigurala sigurnost hrane.
Skup su pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, organizirali Udruga biofila Hrvatske, Međunarodna udruga proizvođača za biološku kontrolu IBMA i Pesticide Action Network Europe (PAN Europe).
Udruga biofila Hrvatske osnovana je prošle godine s ciljem očuvanja i zaštite okoliša i djeluje na području Hrvatske s naglaskom na Zagrebačku i Zagorsko-krapinsku županiju. Sjedište udruge je u Jakovlju. Udruga je ujedinila istomišljenike kako bi zajedničkim naporima očuvali okoliš i sav biljni i životinjski svijet. Nastoji akcijama smanjiti upotrebu opasnih pesticida, te potaknuti svjesnost o neophodnom održavanju biološke raznolikosti. Posebno se zalaže oko promocije ekološke i održive poljoprivrede.
Prepoznata važnost ekološke proizvodnje
Prigodnim riječima skup je otvorio pročelnik za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije mr.sc. Josip Kraljičković. Naglasio je da je u Zagrebačkoj županiji prepoznata važnost ekološke proizvodnje.
–Zagrebačka županija je u Hrvatskoj treća po broju stanovnika, a šesta po veličini površine. Smatramo da smo po potencijalima za poljoprivredu i ukupni razvoj prva županija u Hrvatskoj zbog blizine Zagreba i brojnih institucija. Stoga smatramo da je naša zadaća da iskoračimo u odnosu na ostale, da budemo napredniji, brži i bolji od drugih županija, rekao je Kraljičković.
Prema Programu razvoja ekološke poljoprivrede do 2030., vizija Zagrebačke županije je biti vodeća zelena županija koja svoj razvoj temelji na razvoju organske i inovativne proizvodnje hrane i razvoju pametnih sela. Strateški ciljevi programa su da 100 posto poljoprivredne površine bude pod ekološkim uzgojem, da 100 posto hrane u javnim ustanovama bude iz ekološkog uzgoja, da svi restorani i objekti u seoskom turizmu imaju eko jelovnik.
Program ima 16 mjera, a ukupna vrijednost programa je 40 milijuna eura.
–S provedbom mjera se započelo prošle godine i nastavilo u ovoj godini na način da smo raspisali javne pozive te svi ekološki proizvođači i oni koji to žele biti mogu ostvariti potporu od 87 posto, a maksimalno godišnje do 20 tisuća eura. Želimo da Hrvatska bude ambicioznija u smislu organske proizvodnje hrane, da budemo vodeći u Europskoj uniji, jer to moramo i možemo, istaknuo je Kraljičković.
Opasnost od pesticida
Dr. med. Lidija Gajski govorila je o štetnom utjecaju pesticida na ljudsko zdravlje.
–Na pesticide su najosjetljiviji fetusi, mala djeca i mladi ljudi, rekla je dr. Gajski. Naglasila je da pesticidi uzrokuju akutne i kronične bolesti. Tako se godišnje na globalnoj razini od pesticida otruje 385 milijuna, dok godišnje umre oko 11 tisuća ljudi.
–Najviše su ugroženi poljoprivrednici i profesionalci koji se bave pesticidima. Čak i ako je blaga klinička slika, kumuliranjem pesticida u organizmu mogu nastati ozbiljna oštećenja, upozorila je dr. Gajski. Dodala je da do kroničnih bolesti dolazi zbog dugotrajne izloženosti pesticidima.
Prof. dr. sc. Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu naglasio je da je glifosat najpoznatiji herbicid koji se masovno koristi u cijelom svijetu, a posebno nakon ulaska GMO usjeva na tržište. Prema podacima od uvođenja GMO-a 1995. g. primjena glifosata u svijetu je porasla 15 puta s 15 tisuća tona na 747 tisuća tona, a promet od 6 milijardi eura u 2014, veći je od drugih herbicida.
–Glifosat je jedna vrsta civilizacijskog poraza. Danas smo postali ovisni o glifosatu i ne znamo više kruh proizvesti bez njega, bez sintetske laboratorijske kemikalije, a povezan je s nastankom tumora, dijabetesa, bolestima endokrinog sustava, automunim bolestima, te smanjenjem plodnosti ljudi.
Pesticidi uzrokuju pomor pčelinjih zajednica
Dr. med. vet. Saša Zavrtnik s Geotehničkog fakulteta u Varaždinu u svom predavanju govorio je o učincima onečišćenja teškim metalima i pesticidima na pčele, konkretno na medonosne pčele. Naglasio je da pesticidi često uzrokuju pomor pčelinjih zajednica, a riječ je o milijunima uginulih pčela.Teški metali drugačije utječu na pčele. Naime, ovi metali akumuliraju se u tijelima pčela, ali za razliku od pesticida ne uzrokuju njihovo ugibanje nego mogu uzrokovati određene poremećaje u njihovom funkcioniranju.
–Istraživanje kojim se bavimo na fakultetu pokušat će pokazati koliko se teški metali nakupljaju u pčelama i njihovim proizvodima, prije svega medu s obzirom na područje koje može biti zagađeno tim metalima, rekao je Zavrtnik i najavio da će rezultati tog istraživanja biti predstavljeni na jesen.
U svom predavanju dr. sc. Dario Ivić iz HAPIH-a, osvrnuo se na ocjenu rizika za pesticide u okviru važećeg zakonskog okvira Europske unije. Naglasio je da oni koji sudjeluju u odobravanju bioloških ili kemijskih pesticida polaze od osnovne pretpostavke da pesticidi nose određene rizike.
–Prije nego što dođu na tržište pesticidi su rigorozno ocijenjeni analizom od strane stručnjaka. U tom procesu ocjene posebna pažnja posvećuje se rizicima i razmatraju se koje su mjere za prihvatljivo smanjenje rizika. Kad se pogleda etiketa svakog pesticida, vrlo opširno tekstovno i slikovno navedene su mjere kojih se treba pridržavati da bi se smanjio rizik.
–To može biti mjera zabrane tretiranja u doba cvatnje, zabrane prekoračenja količine sredstva, mjera kojom se štiti specifično tlo ili mjera koja zabranjuje upotrebu tog sredstva, ako je u blizini neka vodena površina i sl. rekao je dr.sc. Ivić. Naglasio je da se neadekvatna upotreba pesticida kažnjava velikim novčanim kaznama.
Dr.sc Ivić smatra da su pesticidi alat u modernoj poljoprivredi, te da je nerealno očekivati da će moderna poljoprivreda ostati bez kemijskih pesticida, kao i bez mineralnog gnojiva.
–Pesticide je potrebno koristiti u skladu s pravilima i kontinuirano unaprijeđivati sustav ocjene pesticida kako bi se rizici od kemijskih i bioloških pesticida sveli na najmanju moguću mjeru, tvrdi dr.sc. Ivić.
Nove tehnologije i novi pristup zaštiti bilja
Davor Popović, mag.ing.agr. osnivač i vlasnik tvrtke Biogeist, u predavanju o alternativi sintetskim pesticidima i gnojivima naveo je dvije tehnologije, a to su vibroaktivacija minerala i maceracija biljnog tkiva.
-Iz ovih tehnologija se dobivaju proizvodi koji se koriste u organskoj poljoprivredi. Ove tehnologije pružaju jedan novi pogled. Ne moramo više koristiti insekticide, nego koristimo načine i znanje kako kamuflirati biljku da štetočine ne prepoznaju kulturu uzgoja. Koriste se preparati koji sadrže različite minerale, radi se o sitnim česticama od 0,31 mikrona koje mogu ući u stanicu i pomoći u razvoju biljke.Također koriste se macerati, biljni spojevi koje dobivamo iz različitih biljaka. Macerati imaju karakterističan miris koji je štetočinama kao što su žičnjacima i grčicama, odbojan, objasnio je Popović.
Prof. dr. sc. Marko Vinceković s Agronomskog fakulteta u Zagrebu u svom predavanju o novom pristupu i zaštiti biljnih kultura govorio je o tehnologiji inkapsulacije s efektom 3 u 1 ( za zaštitu i prehranu biljke, te kontrolu oslobađanja bioaktivnih komponenti).
Primjenom kapsule velične od 160 mikrometara do 4 milimetra nije potrebna upotreba gnojiva i pesticida, jer kapsula otpušta sastojke koji štite biljku i služe za ishranu. Ova inovacija je nastala u suradnji prof.dr.sc Vincekovića i nekoliko znanstvenika s Agronomskog fakulteta.
–Riječ je o novim formulacijama za zaštitu i ishranu biljnih kultura.Radimo s novim metodama inkapsulacije bioaktivnih komponenata koje su izolirane iz okoliša te ih formuliramo i dajemo biljnim kulturama. Radimo na formulacijama koje su biorazgradive i mogu smanjiti upotrebu agrokemikalija. Smanjujemo količinu agrokemikalija, smanjujemo zagađenje, a samim time proizvodimo funkcionalnu hranu, rekao je prof. dr. sc. Vinceković.
–Zagrebačka županija je do 2030 postavila rok za maksimalno izbjegavanje pesticida. Do 2030. će i Europa drastično smanjiti broj pesticida koji se mogu koristiti. U Hrvatskoj je upotreba pesticida dobro regulirana, ali je teško provjeriti kako se to primjenjuje u praksi.Udruga biofila Hrvatske postavila je cilj progovoriti o štetnosti pesticida. Ovaj skup je samo prvi korak i uskoro ćemo ovakve skupove organizirati i u drugim dijelovima Hrvatske, jer želimo da naši poljoprivrednici imaju informacije, najavio je predsjednik Udruge biofila Hrvatske, prof. dr. sc. Albert Marinculić.
