Kako poljoprivreda može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i istodobno postati održivija? Odgovore na to pitanje protekle su dvije godine tražili stručnjaci, institucije i poljoprivrednici iz Italije i Hrvatske kroz europski projekt GECO 2.2, čiji su rezultati predstavljeni na završnoj konferenciji održanoj u Ravenni.
Projekt financiran kroz program Interreg Italija – Hrvatska 2021. – 2027. imao je za cilj razviti temelje za stvaranje dobrovoljnog regionalnog tržišta ugljika namijenjenog poljoprivrednom sektoru. Poseban naglasak stavljen je na razvoj inovativnih poljoprivrednih tehnika koje povećavaju sposobnost tla i biomase za skladištenje ugljika, ali i na stvaranje modela koji bi se mogao primjenjivati na europskoj razini.
U projektu su od 2024. godine sudjelovale brojne organizacije iz Italije i Hrvatske, među kojima su CIHEAM Bari – Međunarodni centar za napredne mediteranske agronomske studije, Legacoop Romagna, Coldiretti Molise, Legacoop Marche, Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije, Dubrovačko-neretvanska županija te Udruga maslinara Mastrinka. Projekt je uključio 160 poduzeća i više od 200 parcela s obje strane Jadrana, što potvrđuje da je poljoprivredni sektor svjestan izazova klimatskih promjena.
Jedna od glavnih tema završne konferencije bila je takozvana karbonska poljoprivreda (carbon farming) – skup poljoprivrednih i šumarskih praksi kojima se povećava sposobnost tla da apsorbira CO2 ili se smanjuje emisija stakleničkih plinova. Sudionici su raspravljali o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, regulatornom okviru za tržište ugljika te mogućnostima koje takvi modeli mogu pružiti poljoprivrednicima. Znanstveni koordinator projekta Antonio Cinti predstavio je završne rezultate, dok su Ivana Dević, zamjenica ravnatelja Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije, i Vincenzo Verrastro, agronom i znanstveni administrator CIHEAM Barija, predstavili model certificiranja i praktične alate razvijene kroz projekt.
Projekt GECO 2.2 pokazao je važnost prekogranične suradnje u razvoju održive poljoprivrede. Hrvatski partneri sudjelovali su u testiranju modela, razmjeni znanja i razvoju zajedničkih standarda koji će omogućiti lakše uključivanje poljoprivrednika u tržište ugljika. Na završnoj konferenciji sudjelovali su predstavnici regionalnih institucija, istraživačkih organizacija i stručnjaci za održivu poljoprivredu. Projekt je zaključen raspravom o budućem razvoju zajedničkih sustava certificiranja, jer klimatske promjene predstavljaju izazov koji prelazi državne granice, a poljoprivreda može postati jedan od najvažnijih saveznika u stvaranju održive budućnosti.
Izvor: SmartPress.hr
