U 92. godini napustio nas je prof. dr. sc. lvo Miljković, jedan od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika u području voćarstva, te dugogodišnji suradnik Gospodarskog lista u kojem je od 1957.godine objavio više od 300 članaka.

Rođen je u Trnovici kraj Dubrovnika. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu gdje se 1952.g. upisao Poljoprivredno-šumarski fakultet na kojem je diplomirao 1956.g., a dvije godine kasnije postao i asistent na zavodu za voćarstvo. Kao stipendist Vlade Republike Francuske završio je poslijediplomski studij na Međunarodnom centru za visoke studije poljoprivrede Mediterana i to najprije u Italiji u Bariju, a potom u Francuskoj u Montpellieru. Po povratku s poslijediplomskog studija dovršio je i obranio doktorsku disertaciju 1965. godine. U zvanje izvanrednog profesora izabran je 1977. godine, a u zvanje redovitog profesora 1982. U trajno zvanje redovitog profesora imenovan je 1988. godine. Bio je pročelnik Voćarsko-vinogradarsko-vinarskog odsjeka i predsjednik Znanstveno nastavnog vijeća Instituta za voćarstvo, vinogradarstvo, vinarstvo i vrtlarstvo.

Predavao je brojne predmete na dodiplomskim studijima, a bio je voditelj i tri poslijediplomska studija. U svom pedagoškom radu bio je mentor uspješno obranjenih 20 magistarskih radova i 12 doktorskih disertacija. Osim toga, prof. dr. sc. Ivo Miljković bio je voditelj više od 200 diplomskih radova. Razvijao je vrlo široku znanstvenu i stručnu djelatnost. Autor je više od 150 znanstvenih radova i više od 200 stručnih članaka. Izradio je 50 projekata za podizanje, održavanje i sanaciju nasada voćaka, a 1978.g. bio je i jedan od osnivača te prvi predsjednik Hrvatskog voćarskog društva.

Velik doprinos dao je i u izdavačkoj djelatnosti Hrvatskog agronomskog društva, gdje je kao glavni urednik uređivao naš najstariji znanstveni časopis, Agronomski glasnik, u razdoblju dugom gotovo 4 desetljeća. Osnivač je i časopisa Pomologia croatica, a duboki trag ostavio je i u Matici hrvatskoj i Hrvatskom leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Dobitnik je mnogih priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu, od kojih treba istaknuti državnu nagradu Hrvatskog sabora za životno djelo u području biotehničkih znanosti, 1998.g.

Autor je i koautor 23 knjige, a sam je napisao knjige: Praktično voćarstvo, Suvremeno voćarstvo, Opće voćarstvo, Trešnja, Podloge za jabuku, Uzgojni oblici, Berba i čuvanje jabuka, Intenzivni uzgoj jabuka, Povijest hrvatskog voćarstva, Lijeska, Tršlja (Pistacia vera L.) i Jabuka.

Prof.dr.sc. Ivu Miljkovića brojne generacije agronoma pamtit će kao prenositelja novijih stalno aktualnih znanstvenih spoznaja, a kroz svoj bogat stvaralački opus neizmjerno je doprinio razvoju voćarske znanosti i struke u Hrvatskoj.

Neka mu je vječna slava i hvala!

Prethodni članakNajbolja inovacija među poljoprivrednim strojevima u 2023.
Sljedeći članakModerna skladišta i udruživanje proizvođača za opstanak proizvodnje jabuka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.