Hrvatska proizvodnja jabuka ima potencijal jer smo se svih ovih godina, unatoč teškim tržišnim okolnostima i sve češćim nepogodama uslijed klimatskih promjena, uspjeli oduprijeti izazovima koji su bili pred nama. Upravo je u tijeku ovogodišnja sezona berbe jabuka, s kojom smo zadovoljni, jer nam vremenske prilike, u vrijeme berbe, idu na ruku. Budućnost hrvatske proizvodnje jabuka ovisit će o dovršetku započete realizacije izgradnje skladišnih kapaciteta, koja se financira bespovratnim sredstvima iz NPOO-a, poručuju iz PZ JabukaHR, najveće organizacije proizvođača jabuka u Hrvatskoj.

Jedan od načina opstanka i razvoja proizvodnje jabuka je i još bolja horizontalna i vertikalna organizacija proizvođača, posebice kroz udruživanje u proizvođačke organizacije koje su se proteklih godina pokazale kao najotpornije u izazovnoj tržišnoj utakmici. PZ JabukaHR okuplja više od 30 proizvođača jabuka (članova i pridruženih članova) s godišnjim prinosima između 10 i 12 tisuća tona, od čega glavnina, kao svježi proizvod ili prerađevine, završi na domaćem tržištu – na policama gotovo svih trgovačkih lanaca.

Objekt na 16.000 četvornih metara

Luka Cvitan, upravitelj PZ JabukaHR novinarima je tijekom obilaska gradilišta, povodom obilježavanja Svjetskog dana jabuka, u Poslovnoj zoni Križ, objasnio kako je Ministarstvo poljoprivrede odobrilo bespovratna sredstva u iznosu od 15 milijuna eura za izgradnju i opremanje logističko-distributivnog centra za voće društvu Jabuka LDC d.o.o., osnovanom od strane i u većinskom vlasništvu proizvođačke organizacije PZ JabukaHR. Ukupna vrijednost projekta iznosit će oko 23 milijuna eura plus PDV, a objekt će se prostirati na 16.000 m2.

Finalizacija LDC-a očekuje se u ljeto 2024. g., kad ćemo primiti prve količine jabuka. Projektom je predviđena izgradnja hladnjače kapaciteta 6.700 tona s različitim kapacitetima komora za skladištenje jabuka iz konvencionalne i ekološke proizvodnje, projektiranje i instaliranje najmodernijih linija za sortiranje i pakiranje jabuka, čime će se zadovoljiti sve zahtjevnije potrebe tržišta po pitanju sortiranja i konfekcioniranja, kao i nabava opreme za preradu jabuka u voćni sok i dr. Bitno je naglasiti da je ovaj objekt projektiran po najvišim DNSH i ekološkim standardima te da je u okviru projekta predviđeno i postavljanje fotonaponske centrale kapaciteta 500 kWh čime će se osigurati glavnina potrebe za električnom energijom, poručio je Cvitan.

Luka Cvitan na gradilištu budućeg logističko-distributivnog centra

Mi u PZ JabukaHR pozdravljamo sve projekte kojima su nositelji proizvođačke organizacije, ali i inicijativu svih onih koji se u budućnosti žele pridružiti našoj ili nekoj drugoj proizvođačkoj organizaciji jer smatramo to najboljim načinom ojačavanja pozicije primarnih proizvođača. Zajednički možemo potaknuti i nove proizvođače da se okrenu proizvodnji jabuka i drugih voćnih vrsta. Sredstva koja je usmjerila država za izgradnju skladišnih kapaciteta od iznimne su važnosti za proizvodnju, zbog čega vjerujemo da ćemo u budućnosti biti još snažniji i konkurentniji, ističu u ovoj proizvođačkoj organizaciji.

Može li se popraviti situacija u domaćem voćarstvu?

Izgradnja potrebne infrastrukture temeljni je preduvjet održive proizvodnje za koju želimo da je produktivna, konkurentna i otporna. Kapacitet skladištenja jabuka u Hrvatskoj, tzv. ULO komora danas ima u Hrvatskoj za oko 40.000 tona i to je za trenutne potrebe proizvodnje konzumne jabuke tijekom cijele godina uglavnom dostatno. Ti skladišni kapaciteti su uglavnom izgrađeni prije 20-ak godina i u većini slučajeva u vlasništvu su trgovačkih društava koja se bave otkupom i prodajom, odnosno nisu u vlasništvu i gospodarenju proizvođača.

Nažalost infrastruktura logistike, tehnologija sortiranja, kalibriranja i pakiranja u tim skladišnim kapacitetima nije tehnološki zadovoljavajuća da se mogu zadovoljiti potrebe prema trgovačkim kućama koje su iz dana u dan sve zahtjevnije po pitanju dinamika isporuke, vrsta pakiranja i općenito komercijalnih zahtjeva, koje diktira tržište. Pozitivne pomake na tim poljima očekujemo nakon završetka svih intervencija iz Nacionalnog programa oporavaka i otpornosti te stavljanja u funkciju logističkih centara koji će biti na raspolaganju samim proizvođačima. Proizvođači će sami odlučivati o upravljanju LDC-ima, pa vjerujemo da će se situacija u domaćem voćarstvu ipak razvijati sve više u korist domaćih voćara i hrvatskih potrošača, zaključuje Cvitan.

Izvor: Kombinat1969

Prethodni članakIn memoriam – prof. dr. sc. Ivo Miljković (1932.-2023.)
Sljedeći članakAroma kuglice
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985. g. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje preddiplomski studij Agroekologija na Agronomskom fakultetu, zatim diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam koji završava 2012. g. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof. dr. sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt) te Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt). Od 2014. urednik u Gospodarskom listu; autor nekoliko stručnih i znanstvenih članaka. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi. U Stil pekarni radio kao prodajni predstavnik tijekom studija. U Interpunktu tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji kao voditelj evenata za razne klijente. Služi se engleskim i osnovno španjolskim jezikom. Područja interesa: precizna i ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, ljekovito bilje, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. Znanstvene publikacije: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/38362