Jesen u Lici ove je godine položila važan test povjerenja. Domaći potrošači nisu okrenuli leđa ličkim poljoprivrednicima, iako ih je afera s opasnim otpadom u Gospiću već teško pogodila. Za tu aferu oni, dakako, nisu krivi.
350 izlagača u sjeni afere s otpadom
Jesen u Lici, najveća izložbeno-prodajna tradicionalna manifestacija Ličko-senjske županije, održana je prvog vikenda u listopadu. Okupila je 350 izlagača iz zemlje i inozemstva. Ipak, ovogodišnje izdanje proteklo je u sjeni velike medijske prašine. Svi traže krivce za otpad, ali nitko ne snosi odgovornost za izgovoreno. Upravo to može imati dugoročno teške posljedice za ljude koji još žive u Gospiću i od poljoprivrede.
Nikolina Anić, vlasnica sirane Anić iz Krasnog, vratila se ove godine u Gospić nakon osam godina izlagačke pauze.
Nas u Lici sada tretiraju kao da smo Černobil, a otpada, nažalost, ima na sve strane, bilo opasnog ili neopasnog, o čemu svjedočimo gotovo svaki dan u medijima. Zašto se to događa u našoj Lici, koja je uvijek bila pojam čistog zraka, škrte zemlje i bistre vode? Sada ima milijun pitanja, a jako je malo pravih odgovora.
Dodaje da nije u redu što se zbog ljudske pohlepe dogodilo to što se dogodilo. Za to su, smatra, odgovorni i oni koji su o svemu trebali na vrijeme voditi puno više računa. Ipak, kaže, sada ne treba previše plakati nad prolivenim mlijekom.
Sir, krumpir i meso su zdravi, ali vodu kupuju
Prema njezinim riječima, prodaja sira i dalje ide dobro. Sir prodaju na kućnom pragu u Krasnom, a jedini sajam na kojem izlažu jest Jesen u Lici. Proizvode ga od mlijeka 25 muznih krava koje pasu na Velebitu.
Ljudi znaju da OPG-ovci vode računa o zdravlju svoga blaga i da ne bi dozvolili da nešto krene po zlu. Tako je bilo prije, a tako će biti i u budućnosti, unatoč velikoj nevolji koja nas je sada zatekla, jer ne mislimo se nigdje seliti iz naše predivne Like, ističe Nikolina Anić.
Međutim, vodu ipak ne pije iz vodovoda. Boji se da je zagađena tzv. vječnom plastikom iz opasnog otpada. Zato pije vodu s planinskog izvora Štirovača u Krasnom, dobro poznatog svim planinarima koji dolaze u PD Apatišan na Velebitu.
Odmah iza Gudovca po broju domaćih životinja
Gospić je posjetilo nekoliko tisuća ljudi koji su ciljano došli na Jesen u Lici. Među njima je ove godine bila i delegacija iz Češke, a prošle godine iz Italije. To nam je otkrio Bariša Dejanović, predsjednik Udruge uzgajivača buše, hrvatskoga autohtonog goveda. Broj grla buše, kaže, dosegao je oko 11.000, a udruga danas okuplja 500 uzgajivača diljem Hrvatske.
Dejanović je ponosno istaknuo da je Jesen u Lici po broju izloženih domaćih životinja druga u Hrvatskoj, odmah iza Gudovca. Osim buše, ovdje se održavaju nacionalne i županijske smotre hrvatskog hladnokrvnjaka, posavca i ličke pramenke.
Na naš upit kako se buša prodaje u krizi, odgovorio je da inače nemaju problema. Ipak, priznaje da ga pojedini uzgajivači s područja Grada Gospića trenutno imaju. Grad se administrativno proteže na brojna naselja, od Ličkog Osika do Karlobaga, a ima tek 12.000 stanovnika.
Lički krumpir se dobro prodaje, ali nema meda i gljiva
Lički krumpir dobro se prodavao na stočarskoj izložbi u Smiljanskoj ulici u Gospiću. Ondje smo primijetili i štand Agrovelebita iz Lovinca. Direktor Nikola Vidaković osobno ga je promovirao u zelenoj majici s natpisom Lički krumpir. Agrovelebit ima 35 hektara krumpira, zaštićenu oznaku izvornosti EU i široku prodajnu mrežu s dostavom na kućnu adresu, primjerice u Zagrebu. Poljoprivrednih strojeva bilo je manje, no i to je bio dobar vjetar u leđa, barem dok je trajala izložba.
Dobro je radila i tzv. cesta krumpira između Gospića i Ličkog Osika. Ondje desetak uzgajivača u ovo doba godine tradicionalno prodaje krumpir na kućnom pragu, uz ostalo povrće i nešto voća.
Nemamo što čekati, već gotovo izravno s njive odmah ide u prodaju, otkrila nam je Manda Orešković iz Mušaluka. Njezino uredno prodajno mjesto krasili su lički šarenci i neizostavni med.
S druge strane, Željko Brkljačić iz Gospića ove je godine zbog suše dobio samo tonu meda s gotovo 100 košnica. Pčele je predanim radom pripremio za barem dvije i pol tone, a broj košnica sada planira smanjiti.
Na muci se poznaju junaci, kaže optimistično Željko. Smatra da dobar pčelar i u lošoj godini, kakva je bila ova, mora znati dobiti dosta meda. Što se tiče otpada u Gospiću, nada se da pčele neće ići na pašu na zagađeno cvijeće. Dosad je imao prvoklasan, taman livadni med, kakav se, kaže, ne može dobiti izvan Like. I lipa inače daje puno, pa prinos od 11 do 12 kilograma po košnici ove godine smatra malim.
Obrt Josipe Vrban iz Gospića bavi se branjem, otkupom i preradom gljiva. One su ove godine rodile samo na Velebitu, a niže, u Lovincu i Brušanima, nije ih bilo. Iskusan berač, ističe, za nekoliko sati branja može zaraditi i 300 eura, no mladih berača nema. Osim toga, do vrganja na Velebitu nije lako doći, a lisičarki ove godine, kao ni nekoliko prethodnih, nema.
Josipa krivi klimatske promjene, jer je sve sušnije, a gljive vole vlagu. Otkrila nam je i dobru lokaciju za gljive oko Pazarišta, gdje je sada pravo vrijeme za branje. Usto, i ona već pet godina kupuje vodu.
Izgubljeno povjerenje ne može se vratiti preko noći. Zato izložbe poput Jeseni u Lici bude nadu u bolje sutra malobrojnih ličkih poljoprivrednika, od kojih su većina stočari.
Bez zdrave zemlje nema ni Ličkog stola
Ivan Vlainić, vlasnik destilerije Stilinova rakija iz Prvan Sela kod Perušića, desetak kilometara od Gospića, iznio je zanimljiv podatak. Županija pokriva čak 10 posto državnog teritorija i ima 1.200 registriranih OPG-ova. Ipak, na velikoj izložbi u Gospiću nije ih bilo ni dvadesetak. To pokazuje, kaže, da domaćih proizvoda nedostaje. Bit će ih još manje ako se Lika nastavi zagađivati, što smatra ravnim veleizdaji, jer je čista zemlja temelj svake poljoprivrede.
Mladi poljoprivrednik naslijedio je obiteljsku tradiciju proizvodnje rakije, koja u Lici polako nestaje. Smatra da je u slučaju opasnog otpada u Gospiću, koji se mora hitno ukloniti, previše slučajnosti.
Ako to traje već godinama, a traje barem zadnje četiri, onda to ne može biti slučaj, već sistemska namjera i nedjelo koje će nas sve skupa skupo koštati, a najveću će cijenu platiti oni koji tamo još uvijek žive.
Županijska turistička zajednica zato priprema kampanju Lički stol. Njome želi vratiti povjerenje u vrijedne ličke proizvode, poput škripavca, ličke janjetine i krumpira. Kampanja bi trebala krenuti na zagrebačkom Cvjetnom trgu.
Hvalevrijednu manifestaciju, koja pamti i bolje dane, otvorio je ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić. Županija je, pak, svim izlagačima osigurala besplatan nastup.
