Kako puževi biraju hranu u vrtu?

Kemikalije koje nastaju u prirodi mogle bi se koristiti u svrhu zaštite mladih usjeva od uobičajenih štetnika.
Kako puževi biraju hranu u vrtu? BEECAM Znanstvenici su analizirali hranidbene preference stotina puževa kad im je bilo ponuđeno nekoliko različitih kultivara uljane repice. Utvrđeno je da su beskralježnjaci skloniji biranju biljaka na temelju odbojnosti prema određenim mirisima, nego prema okusu kao primarnoj metodi odabira.

Izazov i rješenje
Puževi se ubrajaju među najopasnije štetnike na uljanoj repici, a posebno velike štete u stanju su izazvati na klijancima i mladim biljkama budući da se one nisu u stanju oporaviti i nastaviti rast kao starije biljke. Uobičajene metode zaštite, poput peleta protiv puževa, mogu imati dugoročni štetni učinak na okoliš stoga pronalaženje odgovarajućeg rješenja za ovaj problem predstavlja velik izazov.U ovom je istraživanju puževima ponuđeno nekoliko varijeteta klijanaca uljane repice, te su zabilježeni odabiri. Svaki od kultivara zatim je označen s obzirom na prisutnost glukozinolata i hlapljivih organskih spojeva, a oni se ubrajaju u prirodno nastale kemikalije. Rezultati su pokazali da ne postoji povezanost između odabira puževa i prisutnosti glukozinolata, što se ne bi moglo reći i za hlapljive organske spojeve.
Češnjakom protiv puževa ?
U još jednoj studiji znanstvenici sa sveučilišta u Newcastleu u Engleskoj, ustanovili su da bi se opora biljka češnjaka vrlo uspješno mogla koristiti za suzbijanje puževa na vrlo prihvatljiv način za okoliš. Najveće štete od puževa su na mladim biljkama, koje se onda ne mogu oporaviti i nastaviti rast Laboratorijski testovi provedeni su na 9 potencijalnih sredstava za ubijanje mekušaca, a kao jedan od najuspješnijih pokazao se rafinirani češnjak. Znanstvenici su posumnjali da češnjak štetno djeluje na živčani sustav puževa, ali još nije točno utvrđeno zbog čega su zapravo puževi uginuli. Češnjak se inače već stotinama godina koristi kao „prateći nasad“.

Puževi svake godine uzrokuju milijunske štete hranjenjem na usjevima. Još se veći novčani iznosi troše na njihovo suzbijanje. Poljoprivrednici u sve većoj mjeri traže alternativu kovencionalnim pesticidima, tim više što će zbog sve strožih propisa neka zaštitna sredstva vrlo vjerovatno biti povučena s tržišta.

Češnjak se već koristi u nekim zaštitnim sredstvima kao repelent za puževe, ali znanstvenici su to sve odveli na jednu novu razinu. Na Sveučilištu u Newcastleu već je prije otkriveno da češnjak šteti razvoju jaja puževa u tlu. Promatrano je kako apliciranje tekućine koja u sebi sadržava ekstrakt češnjaka utječe na kretanje puževa kroz tlo. Također su mjerena oštećenja koja nastaju na lišću kineskog kupusa. Tekućina s ekstraktom češnjaka je uvelike spriječila puževe da pojedu lišće kupusa. Testovi su pokazali i da je urea-formaldehid, kemikalija koja se koristi u proizvodnji iverice, vrlo učinkovito sredstvo za uništavanje mekušaca. Nitko još zapravo nije našao kompletno rješenje za problem puževa. Na tržištu postoji velik broj proizvoda, ali glavna prepreka je zapravo aplikacija sredstva na proizvodnoj površini. Puževi su izravno prilagođeni svojem staništu, skriveni su u tlu, te su prekriveni slojem sluzi koja im može pomoći da se zaštite od kemikalija. Poljoprivredni proizvođači pomoću uobičajenih mamaca-peleta ne postižu željene rezultate, a to je posebice izraženo tijekom vrlo sušnih ili vrlo vlažnih razdoblja. Otrovni mamci mogu biti toksični i za druge organizme koji žive u tlu, kao i za ptice i sisavce poput rovki i poljskih miševa. Nužno je dalje pronaći neko rješenje za puževe koje će biti neškodljivo za okoliš i ekonomski isplativo, a upravo bi češnjak mogao biti to rješenje. Dosadašnji testovi su pokazali njegovu učinkovitost u suzbijanju puževa, a nije potrebno naglašavati koliko je neškodljiv za čovjeka.

I na Agronomskom fakultetu u Zagrebu rade se brojna istraživanja o utjecaju prirodnih spojeva na ishranu puževa, pa su tako u pokusima puževima izložene biljke tretirane raznim biljnim prepratima. Iako su se puževi na tretiranim biljkama hranili manje nego na netretiranim, i dalje su uzrokovali štete na ispitivanim biljkama. Tako ni za jedno sredstvo, između ostalih i za ekstrakt češnjaka, u pokusima na Agronomskom fakultetu u Zagrebu još nije utvrđen zadovoljavajući repelentni učinak na puževe. Više o ovim istraživanjima objavit ćemo u Gospodarskom listu kad budu analizirani rezultati.

Znanost i dalje traži ekološki prihvatljivo, i istodobno učinkovito sredstvo koje bi spriječilo štete od puževa na usjevima i nasadima.