Četvrti po redu međunarodni znanstveno-stručni skup Hrvatskog agroekonomskog društva „Inovacije i agrobiznis: klimatske promjene i održiva bioekonomija“, održan je krajem prošle godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Skup je otvorila i prigodnim riječima pozdravila sudionike predsjednica organizacijskog odbora doc.dr.sc. Mateja Jež Rogelj, moderatorica uvodnih predavanja. Predsjednica Hrvatskog agroekonomskog društva prof.dr.sc. Marija Cerjak poželjela je svima dobrodošlicu. Zahvalila se suorganizatorima skupa: Hrvatskoj akademiji poljoprivrednih znanosti, Međunarodnoj mreži MBA Agribusiness and Commerce (standing committee of ICA), Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč, Agronomskom fakultetu u Zagrebu te Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Skup su pozdravili predstavnici Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč.

Nakon zahvale sponzorima ovogodišnjeg skupa, a to su Distributivni centar za voće i povrće d.o.o., Four Wheel coffee roasters, Vinarija Jarec Kure, Erste banka, Udruga Istarska web tržnica i Cedekap d.o.o., krenula su uvodna predavanja koja su bila posvećena klimatskim promjenama i prilagodbi poljoprivrede na iste.

 Nastavak sve toplije i suše klime u RH

Prvo pozvano predavanje pod nazivom „Promjene u agroklimatskim uvjetima na području Hrvatske u posljednjih 60 godina“ održao je voditelj odjela za agrometeorološka istraživanja pri DHMZ-u dr.sc. Mislav Anić. Ukazao je na promjene koje dovode do sve toplije i sušnije klime u Hrvatskoj. Prema projekcijama takav će se trend nastaviti. Stoga je, prema njegovim riječima, nužno prilagoditi proizvodnju hrane novim uvjetima, a to znači i povećanje troškova proizvodnje.

Drugo pozvano predavanje održala je dr. sc. Smiljana Goreta Ban s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, pod naslovom „Klimatske promjene: ograničenja i izazovi u hortikulturi“. Prikazala je rezultate istraživanja u kojima se primke tradicijskih kultivara razlikuju u otpornosti na visoke temperature, sušu te kombinirani stres. Pokazala je markere otpornosti koje su identificirali i koji se mogu koristiti u ranoj fazi rasta biljke.

Ukazala je na mogućnost ublažavanja gubitaka prinosa odabirom sorte, rokovima sadnje te normom navodnjavanja. Istaknula je kako su članovi poljoprivrednih gospodarstava i predstavnici službi za poljoprivredu koje su anketirali, svjesni klimatskih promjena, međutim razlikuju se prema ocjeni izraženosti pojedinih promjena te potrebnim mjerama prilagodbe. Stoga je nužno uskladiti očekivanja poljoprivrednika s mogućnostima koje službe za poljoprivredu mogu pružiti.

Predavanje pod naslovom „Energetska tranzicija grada uz podršku građana“ održala je Sanela Mikulčić Šantić iz KLIK energetske zadruge. U svom izlaganju je prikazala pozitivan primjer energetske tranzicije i uključivanja građana u aktivno sudjelovanje na primjeru Križevaca.

Primjena inovacija u poljoprivredi

Posljednje pozvano predavanje „Sustav prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) snažan poticaj razvoju“ održao je Silvio Šimon iz Ministarstva poljoprivrede. U predavanju je prikazao što je AKIS i kako funkcionira. Prikazao je koja su mu obilježja u Hrvatskoj i što se planira u budućnosti.

izv. prof. dr. sc. Željka Mesić i dr.sc. Silvio Šimon kod poster sekcije

Sudionici skupa su kroz vrlo aktivnu raspravu iskazali interes za temama prikazanim u pozvanim predavanjima.

Nakon održanih pozvanih predavanja skup je nastavljen usmenim izlaganjima sudionika te poster sekcijom. Održane su prezentacije tridesetak pristiglih radova iz Srbije, Grčke, Poljske i Hrvatske. Među sudionicima konferencije bili su i agrarni ekonomisti iz Sjeverne Makedonije i Slovenije. Znanstvenici i stručnjaci izmijenili su svoja znanja i iskustva iz područja primjene inovacija u agrobiznisu. Prezentirani radovi pokrili su različita tematska područja kao što su održivo biogospodarstvo, označavanje hrane i očekivanja kupaca, vrednovanje usluga ekosustava, održivo financiranje te ruralni turizam u funkciji revitalizacije ruralnog područja. Poseban je naglasak stavljen na inovacije kroz projekte digitalizacije savjetodavnih službi, povezivanja poljoprivrednih proizvođača i pokazivanja pametnih poljoprivrednih praksi.

I ovogodišnji skup Inovacije i agrobiznis je pokazao da postoji potreba za okupljanjem znanstvenika i stručnjaka s ciljem aktivne rasprave o daljnjem razvoju poljoprivrede te posebice o ulozi inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

Organizatori zahvaljuju svim sudionicima i sponzorima te zakazuju susret i u 2023. godini.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak30 godina Svijeta u čaši
Sljedeći članakOdrživa i regenerativna poljoprivreda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.