Konoplja svojom širokom lepezom iskoristivosti, obogaćuje hrvatsku poljoprivrednu bioraznolikost. Također, otvara nove oblike uporabe kroz niz industrijskih grana, kao što su prehrambena, veterinarska, medicinska, farmaceutska, kozmetička, građevinska, tekstilna, energetska, papirna, automobilska i druge složene industrije, a također i kroz važne znanstveno istraživačke- razvojne svrhe.
Konoplja i konopljino gospodarstvo su ponovo postali stvarnost na hrvatskim poljima. Konoplja kao poljoprivredna kultura zbog brojnih primjena postaje sve prepoznatljivija i prihvaćena kod naših poljoprivrednika kao isplativa kultura. I to ne samo na većim obradivim plohama već i manjim poljoprivrednim površinama.
Konoplja je postala ravnopravna
Promjenom zakonske regulative od 25. travnja 2019. godine uklanjaju se dotadašnje zapreke proizvodnji industrijske konoplje u Hrvatskoj. Konoplja je postala ravnopravna s ostalim poljoprivrednim kulturama na hrvatskim poljima, bez nepotrebnih administrativnih zapreka.
Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“, broj 39/19) prestale su važiti odredbe članka 1. podstavaka 1. i 2. te članaka 2. do 7. Pravilnika o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu („Narodne novine“, broj 18/12 i 57/16) te je ukinut sustav izdavanja dozvola za uzgoj industrijske konoplje.
Umjesto toga, uspostavljena je Evidencija proizvođača industrijske konoplje koju vodi Ministarstvo poljoprivrede. Pravne i fizičke osobe koje uzgajaju industrijsku konoplju dužne su se prije početka proizvodnje (sjetve) upisati u Evidenciju. Također, u roku od 15 dana od dana nastanka promjene, dužni su dostaviti Ministarstvu poljoprivrede promjene svih činjenica i podataka koji se vode u Evidenciji.
Omogućeno je korištenje cijele biljke industrijske konoplje, kao prirodne sirovine u brojnim industrijama i još brojnijim novim proizvodima. Osobito je to u onim industrijama u kojima ona zamjenjuje umjetne i skuplje, ekološki neprihvatljive sirovine. Konoplja je potencijal i značajan resurs održive budućnosti 21. stoljeća.
Za poljoprivrednu površinu na kojoj se uzgaja industrijska konoplje poljoprivrednik može ostvariti potporu u okviru Programa izravnih plaćanja. Visina potpore po poljoprivrednoj površini za mjere iz Programa izravnih plaćanja (osnovno plaćanje, preraspodijeljeno plaćanje, plaćanje za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, plaćanje za mlade poljoprivrednike) ne ovisi o vrsti kulture.
Iznimka su proizvodno vezane potpore koje se u biljnoj proizvodnji dodjeljuju za proizvodnju voća, povrća, šećerne repe i krmnih proteinskih usjeva. Jedinična vrijednost za svaku od navedenih mjera nije propisana. Ona ovisi o broju ukupno prijavljenih i prihvatljivih hektara za svaku pojedinu mjeru i za svaku godinu, visini osigurane financijske omotnice za pojedinu mjeru te o vrijednosti prava na osnovno plaćanje koja je individualno određena za svakog poljoprivrednika u prvoj godini prijave za dodjelu prava na plaćanja.
Potpora za ekološki uzgoj dodjeljuje se u okviru mjere 11. iz Programa ruralnog razvoja. Visina potpore je utvrđena ovisno o vrsti korištenju poljoprivredne površine (oranice, povrće, višegodišnji nasadi i trajni travnjaci). Visina potpore ovisi i o tome radi li se o plaćanju u razdoblju prijelaza poljoprivrednog gospodarstva na ekološke poljoprivredne prakse i metode (EKOP) ili o održavanju ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda (EKO). S obzirom da je konoplja jednogodišnja kultura koja se uzgaja na oranicama EKOP potpora iznosi 347,78 €/ha. EKO potpora iznosi 289,82 €/ha.
Konoplja je primjer kako od projektne odrednice: seljak- poljoprivrednik- poljopoduzetnik ostvariti ,,poduzetništvo” na poljima, kroz mikro, malo i srednje poduzetništvo, od OPG-a do tvrtki, koje se bave cjelovitim postupkom od uzgoja i prerade, do izrade završnih proizvoda, uz trgovačku mrežu koja proizvode stavlja na tržište.
Pri tom se koriste društvene mreže, mala prodajna mjesta širom Hrvatske, specijalizirani dućani, ili kao dio asortimana, odjeli i police zdrave i prirodne hrane, većih trgovačkih tvrtki. Ne zaboravimo i brojne male prigodne sajmove, koji se redovito održavaju u manjim i većim mjestima i gradovima širom Hrvatske, gdje se neposredno u kontaktu s kupcima vrši prodaja brojnih konopljinih proizvoda, kao i primjere prodaje na gospodarstvima te dodatne ponude uz postojeće sadržaje. Niz je primjera kroz koje su kupci upoznati s brojnim, svake godine sve većim asortimanom proizvoda od konoplje, ili u sastavu s ostalim poljoprivrednim biljkama.
Konoplja je hrana i / ili lijek
„Hrana i/ ili lijek“, je naziv za niz sajamskih događanja posvećenih konoplji, koja su održana na brojnim predstavljanjima, istaknimo događanja na Zagrebačkom velesajmu koja su organizirana u suradnji s udrugom KrONOPLJA . Organica & KrONOPLJA, bilježi deset godina postojanja kroz Sajmove hrane i zdravog življenja.
„Neka vaša hrana bude vaš lijek, a vaš lijek neka je vaša hrana“, izreka je velikog Hipokrat-a, koja podrazumijeva zdrav način života, koji u današnjici 21. stoljeća postaje sve aktualniji. Hrana je postala strateški resurs i globalno pitanje, na koje naša konoplja ima brojne odgovore i to ne samo kao zdrava hrana i/ ili prirodan lijek, već kroz sve brojnije upotrebe u gospodarstvu neke zemlje, kao i u slijednim industrijama. Zadnje desetljeće je u svijetu pokrenulo brojne inicijative i trendove, sve do pokreta uporabe biljnih materijala u raznovrsnim „zelenim industrijama“, koje su u svojim proizvodima zamijenile umjetne materijale s ekološkim i prirodnim. Istaknimo velike proizvođače gradiva u graditeljskoj industriji koji su uveli tzv. “zeleni program” materijala, ekološki prihvatljive materijale s daljnjim nastojanjima prema 100 % prirodnim materijalima.
Brojni su također primjeri u industriji tekstila, odjeće i obuće, industriji papira i u drugim industrijama. Najvažnija, vrlo velika industrija plastike, prihvatila je nove trendove korištenja prihvatljivih i obnovljivih materijala za svoje proizvode, a ovdje kao i drugim industrijama, a konoplja prednjači svojim projektnim smjernica 3E: Ekološki- Energetski- Ekonomski prihvatljivim i opravdanim razlozima koji utječu na naš način življenja, uz ekološko- kružno gospodarstvo. Europska unija krajem 2019. godine, donijela je program pod nazivom,,Green Deal”, koji predstavlja priliku našem gospodarstvu, osobito poljoprivredi za ostvariti ,,Hrvatsku Zelenu Oazu”, a za koju već postoje preduvijeti: zdrava voda -zdravo tlo- zdrava hrana- zdrav čovjek- zdravo društvo, temeljeno na odnosu čovjeka i njegovog okoliša, njegove životne i radne sredine.
(nastavlja se)
