Više od 480 tisuća tona otpada od hrane godišnje nastane u Hrvatskoj, a gotovo polovica završava upravo u kućanstvima. Istodobno, procjenjuje se da je oko 30 % tog otpada jestiva hrana koja se mogla iskoristiti. Istaknuto je to na panel-raspravi „Hrana nije otpad – kako potaknuti kućanstva na smanjenje bacanja hrane“, održanoj u sklopu projekta Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zagrebačke županije, čiji je cilj istražiti kako informiranje i edukacija mogu utjecati na promjenu ponašanja potrošača.
Otpad od hrane nastaje u svim fazama prehrambenog lanca – od primarne proizvodnje, prerade i distribucije do trgovine, ugostiteljstva i kućanstava – a upravo se u kućanstvima krije najveći potencijal za njegovo smanjenje kroz bolje planiranje kupnje, pravilno skladištenje hrane i razumijevanje oznaka roka trajanja.
Novi podaci daju realniju sliku
Marija Batinić Sermek iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iznijela je najnovije podatke prema kojima u Hrvatskoj godišnje nastaje više od 480 tisuća tona otpada od hrane. Kazala je kako se radi o metodološki korigiranim podacima koji se ne mogu izravno uspoređivati s ranijim procjenama.
Oko 46 % otpada od hrane nastaje u kućanstvima, što je razina usporediva s drugim državama članicama Europske unije. Od ukupne količine procjenjuje se da je oko 30 % hrana koja se može pojesti, dok ostatak čine nejestivi dijelovi koje je teško izbjeći u kućanstvima, istaknula je Batinić Sermek.
Kada se uzmu u obzir cijene hrane koje su u Hrvatskoj visoke, kao i pritužbe građana na troškove života, nevjerojatno je koliko se hrane i dalje baca. U raspravu se uključio prof. dr. sc. Ivo Grgić koji na svom imanju nedaleko od Zagreba proizvodi hranu za vlastite potrebe.
Onaj tko nema, ne baca hranu, a ne baca je ni onaj tko je proizvodi, kazao je Grgić, istaknuvši da svijest o vrijednosti hrane proizlazi iz izravnog iskustva njezine proizvodnje.
Hrvatska trenutno provodi drugi nacionalni Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane te niz mjera usmjerenih na prevenciju, edukaciju i doniranje, s ciljem vidljivog smanjenja ovih brojki u idućim godinama.
Doniranje hrane bilježi rast
Jedna od važnih tema na panelu bila je razvoj sustava doniranja hrane. Uklanjanje obveze plaćanja PDV-a na doniranu hranu te uspostava devet banaka hrane pokazali su se ključnim koracima koji uspješno prate praksu zapadnoeuropskih zemalja.
Pokazatelji govore da su količine donirane hrane porasle za 30 i više posto. Banke hrane pokazale su se kao vrlo učinkovita mjera jer su omogućile znatno veći opseg doniranja, kazala je Batinić Sermek.
Zagrebačka županija ulaže u edukaciju građana
Gordana Matašin iz Zagrebačke županije predstavila je aktivnosti koje Županija provodi kroz strateške dokumente, edukativne radionice i projekte usmjerene na podizanje svijesti građana. Među provedenim aktivnostima izdvojila je radionice „Supermoći otpada od hrane“, izradu Zero Waste kuharice, promotivne materijale te suradnju s Hrvatskim Crvenim križem na edukaciji o doniranju hrane.
Naša je uloga prije svega edukacija, informiranje i podizanje svijesti građana. Upravo promjenom svakodnevnih navika možemo ostvariti najveći učinak u smanjenju otpada od hrane, istaknula je Matašin. Kroz zajednički projekt s Agronomskim fakultetom nastoje se bolje razumjeti navike potrošača kako bi se osmislile učinkovitije mjere informiranja.
Sanja Fresl iz Metro Hrvatske (Odjel vlastite robne marke i održivog razvoja) istaknula je kako je praćenje otpada od hrane sastavni dio održivog poslovanja tvrtke. Tek kada znamo što i koliko bacamo, možemo donositi odluke koje vode smanjenju otpada, rekla je Fresl.
Objasnila je kako Metro koristi sustave umjetne inteligencije za optimizaciju narudžbi i upravljanje zalihama, dok se proizvodi pred istekom roka trajanja pravovremeno snižavaju ili doniraju. Tvrtka istodobno provodi edukacije ugostitelja o planiranju nabave i racionalnijem korištenju namirnica te promovira praksu odnošenja ostataka hrane iz restorana. Te se promjene u društvu već primjećuju; dok je donedavno mnogim gostima bilo nezamislivo ponijeti ostatke jela kući, danas je to sve češća i društveno prihvaćenija praksa.
Antonio Matušan predstavio je aplikaciju Crumbs koja povezuje trgovine, pekarnice, restorane i hotele s potrošačima zainteresiranima za kupnju viškova hrane po sniženim cijenama.
Hrana koja se tijekom dana nije prodala nudi se kroz pakete iznenađenja po nižim cijenama. Partner ostvaruje prihod od proizvoda koji bi inače završio u otpadu, a korisnik dobiva kvalitetnu hranu po povoljnijoj cijeni, objasnio je Matušan.
Platforma danas okuplja oko 500 prodajnih mjesta i više od 100 tisuća korisnika, a dosad je spašeno više od 100 tisuća paketa, odnosno oko 50 tona hrane. Slične aplikacije aktivne su u većini europskih zemalja, a u Hrvatskoj je trend najbrže zaživio među mlađom populacijom.
Istraživanje potvrđuje važnost promjene navika
Na panelu su predstavljeni i preliminarni rezultati istraživanja Agronomskog fakulteta provedenog u suradnji sa Zagrebačkom županijom. Dosadašnji rezultati pokazuju da se hrana u kućanstvima najčešće baca zbog količinski prevelike kupnje, lošeg planiranja obroka, nepravilnog skladištenja te nerazumijevanja oznaka roka trajanja. Kvalitetnije informiranje građana, praktični savjeti i kontinuirana edukacija zasigurno su najučinkovitiji načini za smanjenje bacanja hrane u kućanstvima. Sudionici su zaključili kako bi se s tom vrstom edukacije trebalo početi već u vrtićkoj dobi, kako bi se od najranijih dana razvijala svijest o odgovornom odnosu prema hrani.
Foto: Ana Rogač
