Općeniti stav modernog čovjeka koji ubrzano živi i jede „s nogu“ je unositi tzv. „light“ hranu. Ona ima smanjene ili čak potpuno zamijenjene, najčešće životinjske masti biljnima, a šećere umjetnim sladilima. Sve veća pojava pretilosti i kardiovaskularnih bolesti, natjerala je potrošača da poseže za takvim proizvodima, a prehrambenu industriju da ih proizvodi.
Isto tako, sve je veći porast pretile djece u razvijenim zemljama. Tako su i smjernice za prevenciju pretilosti upravo zamjena punomasnih mliječnih proizvoda s onima koji sadrže manje mliječne masti. Potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda je u porastu iz godine u godinu. Zastupljeni su u svakodnevnoj prehrani. Upravo se zato na tržištu može naći vrlo široka paleta mlijeka i mliječnih proizvoda. Oni imaju smanjenu količinu mliječne masti i kategoriziraju se kao „light“ mliječni proizvodi. No, bez obzira na smjernice za prevenciju pretilosti i kardiovaskularnih bolesti, mnogobrojne su studije koje idu u prilog mliječnoj masti. One govore baš da ne treba izbjegavati punomasne mliječne proizvode. Upravo njihova konzumacija kod djece prevenira pojavu navedenih bolesti u kasnijoj dobi.
O mliječnoj masti
Mliječna mast je vrlo kompleksnog sastava, a sadrži jednostavne lipide, složene lipide, slobodne masne kiseline i derivate lipida kao što su steroli i karotenoidi. Osim toga, sadrži i vitamine topljive u mastima A, D, E i K. Svojstveno mliječnoj masti je da se izravno apsorbira u naš probavni sustav, bez prethodne hidrolize. To pridonosi vrlo visokoj probavljivosti koja iznosi čak 97-99 %. Ta činjenica je izuzetno bitna kod djece predškolske dobi koja prolaze kroz ubrzanu fazu rasta i trebaju energetski obilne obroke.
Provedena su mnoga istraživanja, a vezana uz utjecaj mliječne masti na zdravlje ljudi. Dokazano je da mliječna mast nema utjecaja na pojavu povišene koncentracije kolesterola u krvi. Isto tako, mliječna mast prevenira stvaranje plaka na krvnim žilama. Tako ima preventivni učinak za pojavu arterioskleroze i ostalih kardiovaskularnih bolesti.
Znanstvenici su dokazali…
Osim što pretilost i kardiovaskularne bolesti muče odraslu populaciju, statistika govori kako je sve više djece koja ima takve probleme. Američka udruga pedijatara i Američka udruga za bolesti srca izdale su smjernice za prevenciju pretilosti kod djece, s preporukom da djeca u dobi od dvije godine na dalje trebaju u prehrani koristiti mlijeko i mliječne proizvode koji imaju smanjenu količinu mliječne masti (do 1 % mliječne masti).
Oni navode kako obrano mlijeko sa smanjenom količinom mliječne masti ima manju energetsku vrijednost i manje zasićenih masnih kiselina. Upravo to faktori koji dovode do pojave pretilosti i kardiovaskularnih bolesti. Međutim, kako navodi literatura, nema dokaza za takvu tvrdnju. Baš suprotno, nedavno istraživanje skupine znanstvenika s kalifornijskog sveučilišta ukazuje na to da baš konzumacija punomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda kod djece u predškolskoj dobi ima utjecaja na smanjenje pretilosti u kasnijoj dobi te smanjenje kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi.
Djeca koja u predškolskoj dobi konzumiraju punomasne mliječne proizvode imaju manji indeks tjelesne mase te manji udio masnog tkiva u organizmu u kasnijoj dobi u odnosu na djecu koja su konzumirala mlijeko i mliječne proizvode sa smanjenim udjelom mliječne masti. Glavni zaključak istraživanja je da se korištenje punomasnih mliječnih proizvoda i punomasnog mlijeka ne može dovesti u korelaciju s pretilošću ili pak kardiovaskularnim bolestima kod djece. Stoga bi se upute za prevenciju pretilosti kod djece trebale mijenjati.
Jedino što je sigurno da se obiranjem mliječne masti smanjuje energetska vrijednost proizvoda. Ali pak s druge strane se s uklanjanjem mliječne masti uklone i druge vrijedne komponente mliječne masti kao što su vitamini topivi u mastima A, D, E i K. Naglasak treba staviti na vitamin D koji pomaže apsorpciji kalcija u organizmu te tako održava normalnu mineralizaciju kostiju što je za predškolsku dob od osobite važnosti. Upotreba punomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani djece predškolske i školske dobi je od iznimne važnosti, zato bi oni trebali biti zastupljeni u svakodnevnoj prehrani bez bojazni od pojave kardiovaskularnih bolesti ili pak pretilosti u kasnijoj dobi. Smjernice za prevenciju pretilosti kod djece bi trebale ići u smjeru da se iz prehrane izbace tzv. „prazne kalorije“ kao što su slatkiši, zaslađeni sokovi i grickalice te na taj način regulira energetski unos.
