Od trenutka kad se u dalmatinskim maslinicima pojavio vrlo opasni štetnik ploda maslinova mušica (Bactrocera oleae Gmel.) pa do danas, maslinari su nastojali spriječiti i smanjiti štete. Nažalost, štete koje pojedinih godina mogu biti na razini katastrofe, do sada svjetska znanost i tehnologija nisu uspjele riješiti, ukloniti. Jedino su uspjele ublažiti ili djelomice spriječiti svakogodišnje štete i posljedice. Bez uspješne zaštite od maslinove mušice u našim južnim krajevima traje gotovo 150 godina.
U početku pojave maslinove mušice, a i poslije, bilo je pokušaja da se mirisom ili dimom mušica odbije, otjera iz maslinika. Najčešće se mušicu privlačilo na hranjive, ali otrovne sastojke, koji bi je nakon uzimanja usmrtili. Sredinom prošlog stoljeća počela je primjena otrovnih kemijskih pripravaka, koji bi na površini ploda ili krošnje u dodiru mušicu usmrtili, ili je otrovali kad bi se hranila mesom ili sokom ploda. Takvi načini primjene kemijskih otrovnih pripravaka (organofosforni sistemici) bili bi dobro rješenje u zaštiti ploda, da ne ostavljaju posljedice na ulje dobiveno iz plodova. Istodobno su spomenuti kemijski pripravci uništavali i prirodne neprijatelje maslinove mušice, i uopće remetili ravnotežu u ekosustavu maslinika i njegova okružja.
Tek posljednjih 25 godina započeta su istraživanja spolnih (seksualnih) feromona, koji u ženke maslinove mušice predstavljaju složene mješavine sastojaka iz posebnih ženskih žlijezda. Unutar te mješavine otkriveni su sastojci koji imaju sposobnost privlačenja mužjaka, i to sa značajnih udaljenosti. Posljednjih godina tu vrstu spolnih feromona uspjeli su tvornički sintetizirati i proizvoditi, a sadrže široki spektar isparljivih sastojaka, koji mogu i postupno isparavati.
Spolni (seksualni) feromoni maslinove mušice sve se više koriste u privlačenju mužjaka i pridružuju se drugim atraktantima koji svojom bojom i mirisnim hranjivima privlače i ženke.
Lovke sa spolnim feromonima posebice se koriste u nadzoru pojave i leta maslinove mušice, kako bi se utvrdili optimalni rokovi različitih načina zaštite. Lovke su obično u obliku pagode (budističkog hrama) i dvostrukog krova, s unutrašnje strane premazanog ljepilom kako bi se utvrdio broj zahvaćenih jedinki. No, ti se feromoni koriste i kao bitan dodatak u sastavu različitih sastojaka koji se nalaze u sastavu lovki za masovno hvatanje (uništavanje) maslinove mušice. Za tu svrhu postoje različiti oblici i veličine manje više obojenih lovki.
Grčke lovke
U nas se u posljednje dvije godine uglavnom nalaze lovke grčkog podrijetla, tzv. ekotrap, u obliku vrećice, čiji spolni feromoni privlače mužjake, a zatim hranidbeni i mirisni amonijev bikarbonat i ženke i mužjake. Kad slete na zelenkastu impregniranu vrećicu, djelovanjem kontaktnog insekticida na bazi deltametrina budu usmrćene. Najveća je vrijednost tih lovki što su svi spomenuti sastojci građeni tako da djeluju i po više mjeseci. Lovke su posebno registrirane za biološku proizvodnju maslinova ulja.
Uspješno djelovanje lovki ekotrap i njima sličnih sustava pretpostavlja njihovu primjenu na velikom broju stabala, velikih površina maslinika, ili pak posebno izoliranih maslinika s kasnom pojavom mušice.
Naša dosadašnja primjena lovki ekotrap rijetkih maslinara, i to na vrlo malim površinama, ne može dati željene rezultate. No, to je u našim južnim područjima otežano i vrlo razvedenim reljefom s različitom mikroklimom. U nekima od njih maslinova mušica kao odrasli kukac živi tijekom cijele godine s pet do šest naraštaja koji obitavaju u zapuštenim i neobranim maslinicima, kao i na većem broju divljih i poludivljih samoniklih stabala. Nekih godina brojnost maslinove mušice izrazito je visoka tijekom cijelog ljeta i jeseni, do duboko u zimu, kad se ni najintezivnijim prskanjem krošnji organo-fosfornim pripravcima ne može očuvati zdrav plod. U takvim uvjetima ni lovke poput ekotrapa ne mogu biti uspješne. No, to ne znači kako lovke za masovno hvatanje (uništenje) odraslih mušica nisu vrijedne pažnje i primjene. Naprotiv, one kao i svaki način zaštite ima svoje dobre i loše strane. Šteta što trgovci koji prodaju lovke, ali i poneki uvaženi stručnjaci zaštite bilja, prešutno podržavaju famu o svemoći lovki, koje potpuno rješavaju problem zaštite maslinova ploda od maslinove mušice. Pritom ne iskazuju svoja vlastita iskustva iz egzaktnih ili orijentacijskih pokusa s uporedbom s drugim načinima zaštite, kao i visinu troškova. Usporedno s masovnim ulovom mušice, potrebno je nadzirati njezinu pojavu i let, jer je ona vrlo dobrih letačkih sposobnosti i brzo preleti i po nekoliko kilometara do zdravog ploda.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakBedrenica – opasna zoonoza
Sljedeći članakBijela noga raspucala gomolje krumpira
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.