Naši maslinari, baš poput nogometaša, svojim svjetskim uspjesima čine Hrvatsku poželjnom destinacijom, otvarajući vrata ne samo maslinarskom turizmu, već slici moderne nacije koja na globalnoj sceni pobjeđuje kvalitetom i strašću. A, tko im i što nedostaje ?

Hrvatski maslinari i nogometaši postižu najbolje rezultate na međunarodnim natjecanjima. Iz New Yorka, s upravo završenog najvećeg i najprestižnijeg ocjenjivanja kvalitete maslinovih ulja NYIOOC 2026, naši maslinari donose ukupno 128 odličja, od kojih čak 103 zlatne i 25 srebrnih medalja.

Drugi smo na svijetu. Nismo samo ponovili lanjski uspjeh, nego i nadmašili sami sebe, kaže Ante Vulin, poznati maslinar iz Pakoštana. On i kolege iz tog mjesta u sjevernoj Dalmaciji osvojili su čak sedam nagrada – šest zlatnih i jednu srebrnu.

Vulin podsjeća da su hrvatski maslinari i lani bili vicešampioni, ali s dva zlata i jednim srebrom manje. Ispred Hrvatske je i ove godine samo favorizirana Italija sa 166 medalja (121 zlato i 45 srebra). Treće mjesto sa 106 nagrada zauzima Grčka, četvrto SAD s 94, dok je maslinarska velesila Španjolska tek peta s 85 medalja.

Fenomen malog proizvođača

Uspjeh Hrvatske tim je veći ako se zna da naše dvije najveće regije, Istra i Dalmacija, godišnje proizvedu od 3.500 do 5.000 tona ulja. Za usporedbu, Španjolska proizvede više od 1.300.000 tona – dakle, stostruko više. No, po postotku uspješnosti, Hrvatska je nedodirljiva. Sa 144 prijave i 128 nagrada, bilježimo stopu od nevjerojatnih 89 %, dok Italija ostvaruje 79 %. Prema toj matematici, devet od deset poslanih hrvatskih ulja zasluži odličje, što je jasan pokazatelj da naši ljudi proizvode isključivo vrhunsku klasu.

To je potvrda da smo najkonzistentnija zemlja na svijetu po pitanju kvalitete, kaže enolog Filip Erceg. Manjak ploda zbog suše nadoknađen je vrhunskim randmanima i uljima koja se ističu voćnošću i skladom. Kvaliteta je najveća tamo gdje su maslinari, poput 80-godišnjeg Drage Malića, pravodobnom berbom preduhitrili maslinovu muhu. Sačuvali smo plodove zdrave, bez ijednog uboda, kaže ovaj umirovljeni profesor matematike koji već četiri desetljeća uzgaja masline u dalmatinskom zaleđu.

Istarska preciznost i dalmatinsko srce

Istra s Kvarnerom osvojila je 54 nagrade (51 zlato), dok je Dalmacija uzela 74 odličja (52 zlata). Na svjetskoj rang listi istarska Avistria zauzima visoko 8. mjesto, a najuspješniji dalmatinski proizvođač je dr. Ivica Vlatković, koji je od 2017. do danas u New Yorku prikupio čak 25 nagrada.

Ubiremo plod kada sadrži najvišu razinu suhe tvari i odmah ga prešamo, pojašnjava Velimir Jurić iz Oleum Marisa (4 zlata). Sličnu strast dijele Vedrana Rakovac i Saša Petković (ulje Bilini). Marketing je važan. Bez njega, to je kao da namiguješ djevojci u mraku, duhovito kaže Petković. U zaleđu Dalmacije, tri generacije obitelji Šunić (Mirko, Branimir i Vid) osvojili su “Maslinarsko srce” dokazujući da se iz kamena Rodaljica rađa tekuće zlato.

Hrvatska je od 2015. godine, kada je imala samo 9 prijava, postala jedna od najjačih sila po broju brendova i stopi uspješnosti. Po kvaliteti smo najbolji na svijetu, bolji i od Italije i Španjolske, ističe dr. Ivica Vlatković.

Poziv na pobjedničko zajedništvo

Hrvatskim uljima se nerijetko prigovara da su skuplja od europskog prosjeka, no poznati farmaceut i predsjednik Zagrebačkog maslinarskog instituta Srećko Gross objašnjava: Najskuplja su jer su prirodna kakva ih je Bog dao – najzdravija na svijetu. Prednost Hrvatske je i odsustvo rafinerija; naša su ulja autentični sokovi ploda masline.

No, da bi ovaj vrhunski rezultat postao trajan standard, potreban je snažniji vjetar u leđa od strane državnih institucija i turističkih zajednica. Sustavno sufinanciranje troškova natjecanja i promocije ne bi bio samo poticaj poljoprivredi, već strateško ulaganje u brendiranje Hrvatske. Naši maslinari, baš poput nogometaša, svojim svjetskim uspjesima čine Hrvatsku poželjnom destinacijom, otvarajući vrata ne samo maslinarskom turizmu, već slici moderne nacije koja na globalnoj sceni pobjeđuje kvalitetom i strašću. Uz takvo zajedništvo, svjetski tron u 2027. godini više nam ne bi bio samo san, već matematička izvjesnost, poručuju hrvatski maslinari.

Prethodni članakMladi šampion iz Punta i iskusni prvak iz Polače obilježili godinu
Sljedeći članakUtjecaj ekstremnih temperatura na uzgoj žitarica
Nedjeljko Jusup
Nedjeljko Jusup, dugogodišnji je novinar i urednik. Rođen 7. siječnja 1951. godine u Zadru gdje je završio Gimnaziju pedagoškoga smjera "Juraj Baraković", a studij novinarstva na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo u Ljubljani. S pisanjem počinje još kao srednjoškolac u zadarskom Narodnom listu, tijekom studija u Ljubljani surađuje u Ljubljanskom dnevniku, Pavlihi i u splitskom tjedniku Nedjeljnoj Dalmaciji. Od 1980. do 1991. urednik je dopisništva u Radničkim novinama, tjedniku Saveza sindikata Hrvatske. Surađuje u Večernjem listu, Oku, Zapadu, Novom listu… U ratnim uvjetima 1994. godine, kao autor projekta i prvi glavni urednik s nekolicinom zadarskih kolega pokrenuo najprije tjednik Zadarski list koji je pod njegovim vodstvom nakon četiri godine prerastao u dnevni list. Izlazi stalno od 3. studenoga 1994. Jusup se bavi i publicistikom. Napisao više tekstova o razvitku medija u Zadru, uredio knjige i monografije "Politički obračuni", “Libar okorjelog agronoma” "Hrvatski misir", "Dragulji hrvatskog misira", "112. brigada: Od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja RH", Putopisne paralele: "Od Cerodola do Burgundije", “Stanislav Antić: Moje životno djelo”.. Dobitnik je više novinarskih nagrada i priznanja među kojima i godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva - Zlatno pero 1991/1992 godine za svoje ratne reportaže s prve crte bojišnice. Nakon umirovljenja (2017.) nastavlja uređivati specijalizirani prilog Plodovi zemlje i mora kojega je, s ciljem povezivanja znanosti, struke i prakse u poljodjelstvu i ribarstvu, prije 20 godina pokrenuo u Zadarskom listu. Surađuje sa američkim portalom Olive Oil Times i Gospodarskim listom, objavljuje i u specijaliziranom časopisu Maslina u izdanju Slobodne Dalmacije, kao i portalu Agroklub koji ga je proglasio Autorom godine 2018. Nedjeljko Jusup je dugogodišnji član Hrvatskoga novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske od njegova osnivanja, aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara. Jedan je od organizatora Međunarodnog znanstvenog skupa "Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu". Inicirao je i sudjelovao u pokretanju brojnih poljoprivrednih manifestacija među kojima VINCRO u Polači, Vinin u Ninu. Ravnokotarska fišijada u Benkovcu… Jusupov novinarski i urednički moto je: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.