Mravi pripadaju redu opnokrilaca. Žive zajedničkim životom u mravinjacima. Odlikuju su polimorfnošću pa se razlikuju mužjaci, ženke, radnici i vojnici. Roje se ljeti. Nakon kopulacije krilata ženka osniva novi mravinjak.
Korisnost mrava
Vrste iz roda Formica koriste se za biološko suzbijanje nekih vrsta gusjenica. Mravinjaci te vrste prenose se avionima s područjima na kojima žive (Alpe) u ona područja gdje tih mrava nema. Nadalje, dokazano je da mravi utječu na povećanje organske tvari u tlu. Kad prekopavaju zemlju na površini formiraju malč koji omogućava duže zadržavanje vode u tlu. Pomažu u zaštiti životne sredine jer uvlače biljke i kukce u mravinjak te se oni potom razlažu. Kopanjem tunela tlo ispunjava kisik i postaje bogatije humusom. Mravi su uglavnom prisutni u malom broju i tada uglavnom ne nanose štetu.
Štetnost mrava
Prisutnost mrava na biljkama često je znak napada lisnim i štitastim ušima koje luče mednu rosu s kojom se mravi hrane. Mravi sakupljaju kapljice medne rose i odnose ih u mravinjake kao hranu za ličinke. Premda zvuči bezazleno mravi zapravo stimuliraju izlučivanje medne rose „kuckanjem“ uši po abdomenu. Dokazano je da Aphis fabae (crna repina uš) pričinjava veće štete na parcelama gdje ima mrava, nego na onima gdje je mravima spriječen pristup. Oko jedne četvrtine vrsta lisnih uši ovise o pojavi i pomoći mrava (mirmekofilija). Osim što ih oslobađaju medne rose, mravi ih brane i od prirodnih neprijatelja. Dokazano je da je uspjeh unošenja prirodnog neprijatelja u zaštićeni prostor gdje ima mrava znatno slabiji, pa prethodno treba spriječiti njihov dolazak.
Poznate su štete od mrava na mladim biljkama suncokreta i kukuruza, te na vinovoj lozi, lubenicama, dinjama i kruškama. Najveće štete nanosi vrsta Tetramorium caespitum. Mravi mogu naseliti košnice, pa mravinjake u njihovoj blizini treba uništiti.
Da nakon svega zaključimo: jesu li mravi dobri ili loši – zapravo određuje njihov broj.
Slika 1. Autor: Böhringer Friedrich
