Život i rad u poljoprivredi na Banovini nije (pre)stao. Mnogi su zbog rata, a sad i nakon potresa napustili ovaj tradicionalno stočarski kraj. Novi reprocentar, izgrađen u Novom Selu Glinskom, prvi je gospodarski objekt u Sisačko-moslavačkoj županiji, izgrađen nakon potresa iz donacija. On ujedno označava i novi početak i novu viziju budućnosti ostanka na Banovini i mladih koji se žele nastaviti baviti poljoprivredom.
To dokazuje primjerom i obitelj Bradarić. Otac Ivo (60) iskusni je svinjogojac, čijim stopama nastavlja sin Ivan. U tome će im pomoći novi reprocentar na njihovom imanju. On je kapaciteta 16 rasplodnih krmača i 80 odojaka. U njega je već smješteno 10 umatičenih rasplodnih nazimica donacije 5 slavonskih županija, od kojih su se dvije oprasile (24 odojka).
Otvorenju je nazočio gradonačelnik Grada Gline Ivan Janković koji je rekao kako je obnova pokretač života i revitalizacije.
– Nadam se da ćemo uskoro početi otvarati i obiteljske kuće i stambene objekte da ljudi dođu pod krov. Ovaj reprocentar kao gospodarski pogon bit će poluga razvoja šireg područja. Tako će se kroz novu zadrugu uključiti što više ljudi i tako pomoći i svima ostalima da krenu u proizvodnju i da život na ovom području ne stane, rekao je Janković.
U razgovoru za Gospodarski list Ivo Bradarić nije skrivao zadovoljstvo što je reprocentar izgrađen i što će biti u funkciji njegovog OPG-a, ali i ostalih OPG-a s ovog područja koji su uključeni u program revitalizacije kroz Svinjogojsku zadrugu Glina, koja ima perspektivu prerasti u proizvođačku organizaciju, razvijati proizvodnju, preradu i trženje tradicijskih suhomesnatih proizvoda te zaštitu istih oznakama kvalitete.
- Ivo, koliko dugo se vaša obitelj bavi uzgojem svinja?
-Obitelj se počela baviti svinjogojstvom, još dok je pokojni otac bio živ. Dakle prije Domovinskog rata. Ja sam gospodarstvo obnovio nakon rata i nastavio s uzgojem svojih svinja, hypor pasmine. Radio sam s Poljoopskrbom i drugim otkupljivačima, no to je propalo, pa sam ostao sam, počeo proizvoditi i prodavati odojke. Imao sam 25 krmača i uzgajao praščiće, a dio sam tovio i proizvodio suhomesnate proizvode. Za to sam 2013.g. od Ministarstva poljoprivrede dobio certifikat odnosno dozvolu za proizvodnju tih proizvoda. Njih sam prodavao po tržnici i na kućnom pragu.
- Počeli ste uzgajati i banijsku šaru, no morali ste prestati?
-Da, prije dvije godine sam uzeo 10 krmača i nerasta banijske šare, koje treba držati 5 godina. Kako se dogodio potres, morao sam prekinuti s uzgojem i te svinje sam prodao. Uzgajao sam i crnu slavonsku svinju. Nakon potresa sam iz Vukovarsko-srijemske županije dobio 10 krmača jorkšir i landras, koje su u novoj štali. Prije potresa sam imao 32 krmače i počeo sam smanjivati, jer je tu bilo previše posla. Nakon potresa i uz pomoć državnog tajnika Tugomira Majdaka i Ministarstva poljoprivrede, osigurana su sredstva iz donacija za ovu novu štalu, odnosno reprocentar.
- Spomenuli ste da proizvodite suhomesnate proizvode. Dobili ste certifikat za sisačku češnjovku i kobasicu iz Banovine.
-Da, tako je. Banovinsku kobasicu sam proizvodio i prodavao na kućnom pragu i na sajmovima kao što je „Proizvodi s hrvatskog sela“ na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, te u Opatiji, Splitu, Zadru i dr. To su proizvodi s tradicionalnom recepturom i na seoski način koji se proizvode zimi, od 11. mjeseca, kad su uvjeti za zriobu i sušenje.
- Koliko vam znači ovaj reprocentar?
-Za moje gospodarstvo ovaj reprocentar znači jako mnogo. Nakon mene ovu proizvodnju može nastaviti i moj sin Ivan, koji želi ovdje ostati na selu i dalje se baviti svinjogojstvom. Pomaže mi koliko može uz svoj stalan posao. Inače je zaposlen u pravosudnoj policiji u Remetincu, a u Puli je završio Višu ekonomsku školu. Voli raditi u poljoprivredi i nadam se da će nastaviti proizvoditi finalne proizvode koji će nositi oznaku njegova zavičaja. Reprocentar je značajan i za sve članove buduće svinjogojske zadruge Glina. Rasplodni će podmladak iz novog objekta biti distribuiran članovima zadruge u funkciji revitalizacije svinjogojske proizvodnje.
- Recite nam nešto o svinjogojskoj zadruzi u Glini?
-U planu je osnivanje zadruge. Svi koji su dobili po jednu krmaču od Grada Gline trebali bi ući u zadrugu. To je oko 30-ak proizvođača. Trebat će vidjeti tko će zadržati proizvodnju i proširiti je uz pomoć poticaja i mjera ruralnog razvoja za izgradnju novih štala i objekata. Ovaj reprocentar je zapravo idealni primjer za one koji imaju uvjete, svoj OPG i vlastitu zemlju kako bi se mogli time baviti. Moj cilj nije da budem predsjednik te zadruge, već da povučemo mlađe. Ja ću biti član i pomagat ću koliko mogu, a kad se osnuje zadruga vidjet ćemo što će biti dalje.
- Hoće li ostali zadrugari krenuti u preradu i proizvoditi češnjovke i kobasice?
-To je cilj i smisao ove inicijative, da se uključi još ljudi i da se počnu proizvoditi veće količine mesa. U planu su i nove farme za kooperaciju i tov do tisuću tovljenika. Dosad sam morao klati u ovlaštenu klaonicu i voziti kući u hladnjaču i na preradu u suhomesnate proizvode. No, kako mi je srušena pušnica, nisam siguran da ću je stići obnoviti do jeseni. Ali u proljeće ću sigurno krenuti na veću količinu.
- Koja je budućnost stanovnika Banije? Jesu li donacije dovoljne da se zadrže ljudi u ovom kraju?
-Svatko ima svoje mišljenje. Tko želi ostati i raditi, taj će naći način, bez obzira na uvjete. A oni koji gledaju da im drugi trebaju sve napraviti i da im je lakše negdje drugdje, oni će otići. Nama koji želimo ostati i raditi na Banovini, najvažnije je da imamo tržište i da imamo podršku Ministarstva poljoprivrede da to osiguramo. Možda je nakon potresa bilo najlakše otići. I ja sam mogao sve prodati i postati podstanar, ali kud to vodi? Proces obnove i izgradnje reprocentra trajao je osam mjeseci. Međutim, radovi su trajali od travnja i to je napravljeno relativno brzo. Da bi se to moglo napraviti i dovesti u ovakvo stanje, pomogli su donatori.
Bez donatora to nije moguće napraviti i ovom prilikom im se svima zahvaljujem. Glavni organizator koji je to pokrenuo je državni tajnik Tugomir Majdak, uz podršku bivšeg gradonačelnika Grada Gline Stjepana Kostanjevića i pročelnice Jelene Folnović koji su, po meni, najviše odrađivali. Sponzori su bili ti koji su novcem i donacijama materijala postigli da ova zgrada izgleda kako sada izgleda. Hvala i Gospodarskom listu što nas podržava i prati i što nije zaboravio na stanovnike Banovine. I ja kao pretplatnik Gospodarskog lista pratit ću najnovije preporuke struke i trendove u svinjogojstvu. Pozivam vas da uvijek slobodno navratite i probate moje suhomesnate proizvode.
Ovo je ogledni primjer za obnovu poljoprivrede na Banovini nakon potresa
Reprocentar vrijedan oko milijun kuna ne bi mogao biti izgrađen bez koordinacije i podrške državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede Tugomira Majdaka, koji je prilikom otvaranja održao prigodni govor.
–Dva dana nakon razornog potresa bili smo na ovom mjestu svjedoci potpuno oštećenih stambenih i gospodarskih objekata OPG Bradarić. Danas smo svjedoci na istom mjestu potpuno novog izgrađenog gospodarskog objekta, sredstvima iz donacije. Obiteljsko poljoprivredno-stočarsko gospodarstvo Bradarić njeguje tradiciju uzgoja autohtonih pasmina svinja banijske šare i crne slavonske svinje. Uz to, dulje od desetljeća spomenuto gospodarstvo ima registriranu preradu suhomesnatih proizvoda; štoviše, prvi je takav registrirani objekt na Banovini.
–OPG Bradarić važan je čimbenik poljoprivrednog razvoja na području Banovine. Pristao je, naime, na uzgoj 10 rasplodnih krmača iz nedavne hvalevrijedne donacije koja je pristigla iz Vukovarsko-srijemske županije. Umatičeni rasplodni podmladak svinja iz spomenute donacije bit će raspoređen i na druge farme na Banovini, uz dodatnu donaciju 50 krmača za proizvodnju tovnog materijala. U ovom svinjogojskom mini reprocentru krmače će za 35 članova svinjogojske zadruge osigurati genetski materijal za tov. Stočari s ovog područja imaju tradiciju bavljenja stočarstvom iz koje proizlazi velika ljubav prema blagu koje uzgajaju i od kojeg žive. U svakodnevnim obilascima i slušajući njihove probleme, pokušavam putem svoje stručne ekipe rješavati opsežnu problematiku korak po korak, sustavno i stručno. Osim stočne hrane koju osiguravamo stočarima kako bi imali sigurnost u proizvodnji, pristigle su i donacije u stočnom fondu.
– Putem raznih donatora, koji su ponudili svoju pomoć, inicirao sam gradnju ovog mini reprocentra u svinjogojstvu, kao i osnivanje Svinjogojske zadruge Glina koja ima cilj omogućiti brendiranje suhomesnatih proizvoda. Ogledni primjer novog centra također je model za obnovu gospodarskih objekata u poljoprivredi nakon razornog potresa na ovom području, kroz projektiranje i izgradnju tipskih protupotresnih objekata. Nakon ove donacije, krenut će realizacija sličnih projekata putem sredstava Europske unije i nacionalnih sredstava u svrhu revitalizacije poljoprivrede. Ovim projektom imali smo namjeru pokazati da ovdje nije moguća samo obnova i život, nego i veliki zamah u poljoprivredi kojem smo nekada svjedočili na ovom području. Naš cilj je to omogućiti svim OPG-ima na potresom stradalom području. U ime Stožera, hvala svim donatorima na vrijednim donacijama, rekao je Majdak.
