Poljoprivrednici su suočeni s kontinuiranim ekonomskim pritiscim. Uz svakodnevnu borbu za zadržavanje dohotka i opstanak, nameće im se sve više okolišnih zahtjeva koje trebaju ispunjavati. Sve to može imati negativan utjecaj na produktivnost farme. Obnovljivi izvori energije su potencijal koji mnoga obiteljska gospodarstva u državama članicama već koriste kao dodatan izvor zarade.
Kao što je navedeno u prošlom broju, diverzifikacija je jedna od strategija koju poljoprivrednici koriste već jako dugo. Širenjem djelatnosti mogu se bolje iskoristiti svi dostupni resursi i stvoriti dodatni prihodi. Oni su na farmama obično uključivali subvencije, preradu, agroturizam ili druge oblike prihoda izvan primarne poljoprivredne proizvodnje farme. Međutim, prirodni resursi ruralnih prostora pružaju također mogućnosti za dodatne prihode iz obnovljivih izvora proizvodnjom energije. Neki od problema koji se mogu riješiti ovim oblikom diverzifikacije su osiguranje radnih mjesta za članove obitelji i šire ruralne zajednice. Također i doprinos ekološkim ciljevima, uz osiguravanje održivosti poslovanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iskorištavanjem resursa ne samo za primarnu proizvodnju hrane.
Kako je u Hrvatskoj?
Kakva je situacija kod nas? OIE u Hrvatskoj sudjeluju u ukupnoj potrošnji energije s manje od 30 %. To nas svrstava među prvih 10 zemalja u EU-27. U strukturi korištenih izvora dominiraju vjetar (33 %), voda (30 %) i sunce (29 %) u proizvodnji električne energije. Energija biomase se uglavnom koristi kao izvor za proizvodnju toplinske energije.
Ukupna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora porasla je u 2020. godini za 12,75 % u odnosu na 2019. godinu. Na to povećanje je najviše utjecao rast proizvodnje u postrojenjima na biomasu (17,2 %), vjetroelektranama (16,8 %) i geotermalnim elektranama (17,6 %).
Procedura kojom se stječe status povlaštenog proizvođača električne energije za solarne elektrane do 30 kW započinje dobivanjem Energetskog odobrenja od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Ono omogućuje upis u Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Zatim odobrenjem povlaštenih proizvođača i potpisivanjem Ugovora o priključenju na mrežu s lokalnim HEP-ODS-om d.o.o..
Nakon toga potrebno je dobiti Prethodno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača od Hrvatske energetske regulatorne agencije. Zatim s Hrvatskim operaterom tržišta energije (HROTE) sklopiti Ugovor o otkupu električne energije. Nakon izgradnje postrojenja dobiva se Elektroenergetska suglasnost. Sklapa se Ugovor o korištenju mreže, traži uporabna dozvola i tek potom se dobiva Rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača.
Nakon pravomoćnosti tog rješenja moguće je mjesečno ispostavljati račune HROTE-u i dobivati propisanu naknadu za električnu energiju isporučenu mreži. Posebne poticajne tarife za proizvodnju električne energije iz pojedinih obnovljivih izvora energije definirane su u Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/2013).
Tablica: Poticajne cijene (u kn/kWh) za električnu energiju proizvedenu iz OIESunčane elektrane 1. integrirane sunčane elektrane instalirane snage do uključivo 10 kW 1,91 2. integrirane sunčane elektrane instalirane snage veće od 10 kW do uključivo 30 kW 1,7 3. integrirane sunčane elektrane instalirane snage veće od 30 kW do uključivo 300 kW 1,54 Hidroelektrane 1. hidroelektrane instalirane snage do uključivo 300 kW 1,07 2. hidroelektrane instalirane snage veće od 300 kW do uključivo 2 MW 0,93 3. hidroelektrane instalirane snage veće od 2 MW 0,88 Elektrane na biomasu, uključujući biorazgradive dijelove industrijskog i komunalnog otpada 1. elektrane na biomasu instalirane snage do uključivo 300 kW 1,3 2. elektrane na biomasu instalirane snage veće od 300 kW do uključivo 2 MW 1,25 3. elektrane na biomasu instalirane snage veće od 2 MW 1,2 Geotermalne elektrane 1,2 Elektrane na bioplin iz poljoprivrednih kultura te organskih ostataka, otpada biljnog i životinjskog podrijetla, biorazgradivog otpada, deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda 1. elektrane na bioplin instalirane snage do uključivo 300 kW 1,34 2. elektrane na bioplin instalirane snage veće od 300 kW do uključivo 2 MW 1,26 3. elektrane na bioplin instalirane snage veće od 2 MW 1,18
Prema podacima HROTE na dan 31.12.2020. realiziran je 1.371 ugovor o otkupu (1.058,49 MW). Od njih
je 1.357 povlaštenih proizvođača proizvelo 3.249.693.129 kWh električne energije.
Tablica: Broj sklopljenih Ugovora (postrojenja) o otkupu električne energije do 31.12.2020.Povlašteni proizvođači Postrojenja Instalirana snaga (kW) Vjetroelektrane 26 717.800 Sunčane elektrane 1230 53.439 Hidroelektrane 16 6.719 Elektrane na biomasu 48 106.818 Elektrane na bioplin 43 47.922 Kogeneracijska postrojenja 6 113.293 Geotermalne elektrane 1 10.000 Elektrane na plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda 1 2.500 UKUPNO 1.371 1.058.491
Treba pojednostaviti procedure
Poljoprivrednim proizvođačima je izravno usmjeren natječaj za provedbu tipa operacije 4.1.3. „Korištenje obnovljivih izvora energije“ iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. kojemu je cilj povećanje neovisnosti poljoprivrednih gospodarstava o energentima i povećanje konkurentnosti smanjenjem troškova proizvodnje.
Sufinanciranjem izgradnje i opremanja objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za vlastitu upotrebu doprinosi se povećanju učinkovitog korištenja energije te pomaže opskrbi i uporabi energije iz nusproizvoda. Prema Završnom izvješću o vrednovanju mjera PRR-a iz 2019. godine, čini se kako po provedenim projektima ova mogućnost nije iskorištena na najbolji način. U izvješću stoji kako „nema značajnog doprinosa opskrbi i korištenju obnovljivih izvora energije u svrhu biogospodarstva.
Među prijavljenim projektima pokazan je vrlo slab interes za ulaganja u druge oblike obnovljivih izvora energije osim sunčanih elektrana.“ U rezultatima provedene analize stoji kako je ukupno ulaganje u OIE bilo na razini 0,12 % ostvarenja cilja (240.900 kWh/godišnje). U 2020. godini je Hrvatska poljoprivredna komora tražila poništavanje raspisanog natječaja i promjenu kriterija (40-70 % biomase treba biti osigurano iz vlastite proizvodnje). Upravo su poljoprivredni proizvođači istaknuli kako je nužno pojednostavljenje procedura i natječaja za OIE, kako bi što više proizvođača dobilo mogućnosti korištenja dodatnih izvora prihoda i smanjilo svoje troškove.
