U Zagrebu je sredinom travnja održan Simpozij o komasaciji poljoprivrednog zemljišta koji je organiziralo Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja (HDSVIP) kroz Sekcije agronoma i šumara, odnosno građevinara, arhitekata i geodeta.
Uvodno je nazočne pozdravio Krunoslav Komesar, dipl.ing.građ., potpredsjednik HDSVIP, najveće udruge sudskih vještaka, ne samo u RH, nego i u ovom dijelu istočne Europe, koja djeluje 42 godine, a unutar 50 struka u Društvu postoji 140 specijalnosti i okuplja 1420 članova. U svom govoru istaknuo je da je reformska mjera C1.5.R2 Unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju sastavni dio Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO), i kao takva je vrlo važna za RH.
–Nakon što je donesen Program komasacije poljoprivrednog zemljišta do 2026. godine (NN 140/22.) odlučili smo organizirati ovaj dvodnevni stručni simpozij s ovom aktualnom temom. Komasacija predstavlja kompleksnu, interdisciplinarnu agrotehničku mjeru, koja ponajprije ima za cilj ne samo okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta i stvaranje povoljnijih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje nego i sređivanje stvarno-pravnih i drugih odnosa na zemljištu. Upravo su neriješeni imovinskopravni odnosi, uz rascjepkanost zemljišta, glavna prepreka razvoju poljoprivredne proizvodnje, naglasio je Komesar.
O važnosti provedbe komasacije poljoprivrednog zemljišta na simpoziju je govorila i ministrica poljoprivrede, Marija Vučković. Ona je istaknula kako je za financiranje ove reformske mjere za komasaciju osigurano 300 milijuna kuna. Od toga je 250 milijuna iz NPOO, a 50 milijuna iz nacionalnog proračuna, tako da sami vlasnici poljoprivrednog zemljišta koji se jave i daju suglasnost za komasaciju, neće imati nikakve troškove, niti poreze, jer će cjelokupni postupak plaćati država iz navedenih sredstava.
Komasacija – preduvjet učinkovite poljoprivredne proizvodnje
–Cilj komasacije je do 2026.g. na najmanje 18 000 ha značajno okrupniti poljoprivredno zemljište, urediti puteve i vodne strukture za melioraciju i povećati učinkovitost proizvodnje. Time će se probuditi i interes kod mladih za korištenjem poljoprivrednog zemljišta, onog koje je naslijeđeno i zapušteno, a ovim programom stavit će se u funkciju.
–U suradnji s jedinicama lokalne samouprave i vlasnicima, privest će se svrsi i poljoprivredno zemljište u Drniškom polju i Imotskom i Konavoskom polju, kao i u Lici ili Zagorju, gdje god bude potrebno, istaknula je ministrica Vučković.
Dodala je da se u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku izrađuju nove pedološke karte. Postupci komasacije pokrenut će se u pogodnim općinama koje imaju i udjele državnog poljoprivrednog zemljišta.
Na simpoziju su održane prezentacije u kojima je Ante Vuković, dipl.iur. iz Ministarstva poljoprivrede predstavio cjelokupan zakonski okvir i odrednice komasacije, a Josip Vejmelka, dipl.ing.geod. predstavnik hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, objasnio je slijed postupaka do nadiobe poljoprivrednog zemljišta.
Alan Đozić, dipl.ing.agr., stalni sudski vještak za poljoprivredu, procjenu poljoprivrednog zemljišta, zaštitu okoliša i otpad, član UO HDSVIP i član Povjerenstva za izradu Pravilnika o postupku i mjerilima za izradu projekta komasacije, održao je prezentaciju o procjeni relativnog zemljišta u komasacijskoj gromadi.
U raspravi je iznesen podatak da je u Hrvatskoj trenutno 14 milijuna parcela i čak 60 milijuna upisanih vlasnika. S obzirom na kompleksnost ove problematike, u idućim brojevima Gospodarski list će donositi detaljnije informacije o komasaciji i tijeku provedbe komasacije.
–Imamo novi Zakon o komasaciji, osigurane novce za provedbu i vlasnici zemljišta neće imati troškova. Vjerujemo kad postupak krene da će biti interesa kad se vide koje su sve koristi od komasacije. Teškoća će biti, ali treba biti proaktivan i tražiti rješenja, a ne samo gledati koji su problemi. Tako je, kako je, a mi ćemo komasaciju provesti, zaključila je ministrica Vučković.