Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je početkom srpnja, zajedno s predsjednicom Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijanom Petir, predsjednikom Odbora za zakonodavstva Hrvatske poljoprivredne komore Matom Brlošićem te pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije Josipom Kraljičkovićem sudjelovala na Okruglom stolu pod nazivom Poljoprivredno zemljište – Essentia vitae (bit života) u Matici hrvatskoj.
Okrugli stol se održao povodom Prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Sudionici su se tijekom dijaloga dotaknuli i drugih aktivnosti vezanih za zemljište poput prijelaza agroekoloških sustava u ekološke sustave proizvodnje hrane, globalne tendencije nad poljoprivrednim resursima kao i hrvatske strategije u tom smislu, poljoprivrednog potencijala u raspodjeli, odnosno preraspodjeli „slobodnog poljoprivrednog zemljišta“.
Kako je naglasila ministrica Marija Vučković, poljoprivredno zemljište je dobro od strateškog interesa RH. Novi prijedlog donosi niz dobrih izmjena. Kazala je kako će se nešto mijenjati kod prvenstva dodjele zemljišta, a kako je njezina zadaća da potpuno nestane mogućnost potpunog dislokacijskog odučivanja.
Veća transparentnost i jače kontrole
Ministarstvo poljoprivrede je omogućilo i izradu karte pogodnosti tala. Ministrica je spomenula kako je rok za izradu izmjena zakona krajem rujna.
– Cilj ovih izmjena i dopuna koje smo odlučili napraviti je otklanjanje prijepora na koje ukazuju različiti dionici. Također i učinkovitija dodjela državnog poljoprivrednog zemljišta onima koji će proizvoditi hranu koristeći prirodne resurse te pokazivati kreativnost u poljoprivrednoj proizvodnji i pri tome stvarati dodanu vrijednost proizvoda. To ćemo prvenstveno omogućiti kroz promjene gospodarskog programa i novi sustav bodovanja, istaknula je ministrica poljoprivrede.
Dodala je i kako će novi prijedlog Zakona donijeti skraćenje administrativnih procedura, transparentnost postupka i veće kontrole ugovornih obveza. Spomenute izmjene u potpunosti su usklađene s Nacrtom strategije poljoprivrede do 2030.
Mato Brlošić je istaknuo kako se dešavalo oduzimanje privatnog zemljišta, kako je tijekom godina nestalo puno šuma, livada. Nastale su velike površine, ali se smanjila bioraznolikost. Naveo je da nije moguće obrađivati zemljište koje je u zakupu od samo dvije godine i kako smo imali 3 programa raspolaganja od nastanka države, koncesiju, dugogodišnji zakup i zakup.
–Nije bilo moguće konkurirati međusobno, a sad se izjednačavaju OPG-a, obrti, velika i mala poduzeća, a to nije dobro. I OPG-ovi tu neće dobro proći, naglasio je.
Rekao je i kako smo izgubili 50.000 proizvođača mlijeka od nastanka države. Postavio je pitanje o tome je li normalno da velike tvrtke predaju po 9 zahtjeva za državno zemljište? Svoje obrazlaganje Brlošić je završio pitanjem kolika je sigurnost opstanka ruralnog stanovništva ako sve damo velikim proizvođačima?
Kako je moguće da još nismo pronašli odgovarajući model?
Marijana Petir svoje izlaganje započela je pitanjem kako je moguće da još uvijek nismo pronašli odgovarajući model upravljanja poljoprivrednim zemljištem?
–Osim edukacije, dijaloga, okruglih stolova, te osim gospodarskog, poljoprivredno zemljište je i političko pitanje. Neke odluke ne smiju biti kratkoročne! Potrebna je uključivost prema poljoprivrednicima, stručnjacima, znanstvenicima. Za dobro od posebnog interesa ne smije nam biti svejedno kako će se gospodariti, istaknula je Petir.
Dodala je kako je i sama Europska komisija istaknula važnost poboljšanja strukturiranja gospodarstva u Hrvatskoj. Naglasila je i kako je produktivnost zemljišta u RH prije ulaska u EU bila veća nego sad. Navela je nužnost ulaganja u tehnologiju, istraživanje i razvoj, ali i u kapital kako bi se vratili na pozicije koje smo imali prije pristupanja EU.
Petir smatra da je potrebno jačati i savjetodavnu službu. Danas jedan savjetodavac dolazi na 585 poljoprivrednih gospodarstava što nije dovoljno ako želimo unaprijediti hrvatsku poljoprivredu. Podsjetila je da je Hrvatska Ugovorom o pristupanju ispregovarala moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima na 7 godina. On je produžen do 2023.godine.
–Potrebna je i revizija dosad sklopljenih ugovora i provjera koristi li se doista poljoprivredno zemljište u skladu s gospodarskim programima. Također i ulažu li se potpore dobivene po toj osnovi namjenski, kazala je.
Josip Kraljičković je spomenuo da nije bitno tko je vlasnik zemljišta, već da ono mora biti obrađeno. Također, i kako ima osjećaj da određeni poljoprivrednici iz nekih sektora u većoj mjeri utječu na kreiranje zakona. Svo zemljište se mora staviti u funkciju te se mora pronaći adekvatan model kako to učiniti, završio je Kraljičković.
