Vrijednost poljoprivrednih proizvoda može se povećati na više načina: čišćenjem, hlađenjem, pakiranjem, preradom, distribucijom, kuhanjem, mljevenjem, ljuštenjem, ekstrakcijom, sušenjem, dimljenjem, ručnom ili tradicionalnom izradom, predenjem, tkanjem, označavanjem pakiranja itd.
Kako proizvodnju učiniti isplativijom?
Povećanje vrijednosti je proces u kojem vaše proizvode ili usluge iz postojećeg stanja mijenjate u oblik koji kupci više cijene i za koje su spremni platiti više. Razlog je jednostavan – povećati dohodak i učiniti poljoprivrednu proizvodnju isplativijom. Međutim, postavlja se pitanje kako to učiniti. Zašto su kupci za neke proizvode i usluge spremni platiti znatno više? Kako se oblikuje osjećaj vrijednosti prema određenom proizvodu ili usluzi? Koji su pokretači stvaranja percepcije o većoj vrijednosti u svijesti kupaca?
Nekoliko je mogućnosti na raspolaganju poljoprivrednicima za povećavanje vrijednosti; od složenih promjena samog proizvoda (prerade), pa do načina predstavljanja proizvoda kako bi on u očima kupaca dobio na vrijednosti. Pri tome nije dovoljan samo šturi opis proizvoda već treba ispričati cijelu priču – od toga kako se proizvod razvijao te tko je i zašto došao na ideju o promjeni, koliko je trajao cijeli proces transformacije i što je sve uključeno u kreiranje novog proizvoda, od sirovina i njihovog podrijetla, posebnih znanja i recepata, pa do sastojaka te njihovog učinka na zdravlje i kvalitetu života potrošača.
Svaka posebnost (obiteljski recept, specifična lokacija, jedinstveni postupak izrade, pakiranje, naziv) povećava vrijednost proizvodu. Poljoprivrednici su na razne načine pokušavali oplemeniti svoj proizvod (cvjetni aranžmani, pletenice od češnjaka, vijenci vinove loze, vrbove košare, pleteni slamnati cekeri, sapuni od ovčjeg i kozjeg mlijeka). U novije vrijeme se sve više komercijalnih proizvođača odlučuje na usmjeravanje prema bioekonomiji. Tako dodatne prihode ostvaruju iskorištavanjem biomase s gospodarstva za energiju, vlakna i druge neprehrambene svrhe.
Osim što nudi veći povrat, proizvodi dodane vrijednosti mogu otvoriti nova tržišta. Mogu stvoriti prepoznatljivost (imidž) poljoprivrednog gospodarstva, produljiti prodajnu sezonu i dati pozitivan doprinos cijeloj ruralnoj zajednici. Međutim, ne možemo očekivati da će baš svi poljoprivrednici biti spremni na takvu promjenu svog poslovanja. To zahtijeva spremnost preuzimanja određenog rizika, odgovarajući izvor financiranja potrebnih ulaganja, vještine upravljanja, javnog nastupa, pa i osobne vještine kao što je npr. komunikativnost. Prema nekim istraživanjima, potrebno je razlikovati strategije za očuvanje vrijednosti i strategije za stvaranje vrijednost. Ovu razliku je važno razumjeti. Svaka strategija nudi specifične mogućnosti i rizike koji mogu utjecati na uspjeh ili neuspjeh pothvata s dodanom vrijednošću.
Očuvanje i stvaranje vrijednosti
Očuvanje vrijednosti podrazumijeva sačuvati dio dodane vrijednosti preradom (npr. pretvaranje poljoprivrednih proizvoda u prehrambene), marketingom (npr. izravni marketing). U novije vrijeme sve više i udruživanjem proizvođača u proizvođačke organizacije, saveze i zadruge koji mogu osigurati dijeljenje zajedničkih resursa i upravljanje rizicima.
Strategija stvaranja vrijednosti, s druge strane, oslanja se na proizvode ili usluge koji su jedinstveni ili drugačiji od uobičajenih. To često uključuje određeno obilježje kvalitete (npr. certifikat organskog proizvoda, trgovačku marke, oznaku zemljopisne regije). Stvaranje vrijednosti može predstavljati veći proizvodni rizik od očuvanja vrijednosti. Obično zahtijeva učenje novih proizvodnih i marketinških vještina, suočavanje s pitanjem sigurnosti hrane, označavanja i drugih propisa te rješavanje pitanja odgovornosti i osiguranja.
Proizvodnja energije iz poljoprivrednih proizvoda je u porastu, posebno proizvodnja biogoriva (etanol i biodizel) i električne energije (iz usjeva, nusproizvoda i otpada). Razlozi povećane zainteresiranosti proizvođača su smanjenje troškova goriva na farmi proizvodnjom biogoriva za vlastitu upotrebu, ali mnoge grupe proizvođača su uložile u proizvodnju energije kao način dodavanja vrijednosti njihovoj primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Međutim, još uvijek održivost ovakvih ulaganja dosta ovisi o državnim subvencijama i programima pomoći.
Koji pristup dodavanja vrijednosti odabrati?
Odgovor na ovo pitanje nije jednoznačan i svaki poljoprivrednik treba osmisliti svoju ideju i odabrati svoj put. Da bi se što bolje definirala dodana vrijednost proizvoda, nužno je poznavanje vlastitih kupaca/korisnika.
Ono što bi trebalo znati o svojim ciljanim korisnicima je: što ih motivira (vrijednosti i razmišljanja)? Što im je važno kod proizvoda? Koja očekivanja imaju od proizvoda? Najlakši način za dobivanje odgovora na postavljena pitanja je razgovor s kupcima; oni mogu pomoći proizvođačima u oblikovanju i oplemenjivanju njihovih proizvoda. Kupce treba pitati zbog čega im se neki proizvodi sviđaju, a drugi ne; na što obraćaju pažnju kad biraju proizvode, kako odabiru prehrambene proizvode.
Jedan od načina za povećavanje vrijednosti prehrambenih proizvoda je dodavanje specijalnih sastojaka za koje je utvrđeno da imaju povoljan utjecaj na zdravlje (antioksidansi), odnosno proizvodnja funkcionalne hrane. Osim toga, sve je više potrošača s posebnim prehrambenim potrebama koji traže proizvode bez glutena ili laktoze. Također i potrošača koji traže proizvode koji ne sadrže dodatke (poput konzervansa ili umjetnih boja). I izbjegavanje dodataka u proizvodnji jedan oblik dodavanja vrijednosti proizvodima.
Prodajom prerađenog proizvoda poljoprivrednik postiže znatno višu prodajnu cijenu u odnosu na prodaju proizvoda primarne poljoprivredne proizvodnje; proizvođač jabuka može proizvoditi i prodavati sok ili čips od jabuka. Često poljoprivrednici preradom iskorištavaju proizvode kraćeg vijeka trajanja kako im ne bi propali (proizvođač povrća može proizvoditi ukiseljeno povrće). Sama prerada nije jamstvo uspjeha jer proizvod treba prodati na tržištu. Treba se istaknuti među ostalim proizvođačima i privući kupce jedinstvenim proizvodom (specifičnog okusa ili pakiranja, korištenjem obiteljskih recepata i pričama o gospodarstvu, proizvodu ili području u kojemu je proizveden).
Poljoprivrednici koji su zainteresirani za preradu imaju mogućnost dobivanja sredstava iz Programa ruralnog razvoja u sklopu podmjere 4.2. „Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda“. U sklopu ove podmjere moguće je, između ostalog, sufinanciranje objekata za preradu voća, povrća, grožđa (osim za proizvodnju vina), aromatičnog, začinskog i ljekovitog bilja, cvijeća i gljiva s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, uključujući preradu ostataka iz proizvodnje te objekata za preradu maslina, komine masline s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, a vrijednost potpore može iznositi od 15.000 do 2.000.000 EUR po projektu.
Intenzitet potpore je najviše 50 % od ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Primjer jednog uspješnog financiranja takvih operacija je projekt poljoprivredne tvrtke Brana d.o.o. iz Virovitice. Ona je dobila potporu u iznosu od 1.901.974,28 kuna, uz intenzitet potpore od 50 % ukupno prihvatljivih troškova za modernizaciju i opremanje objekta za preradu voća i povrća. Time im je omogućeno konkurentnije poslovanje. Ova tvrtka posjeduje ULO hladnjaču kapaciteta od 2.200 tona te je logičan nastavak bilo ulaganje u pogon za proizvodnju sokova i sušenog voća i povrća.
Najbolji način za prikazivanja mogućnosti koje poljoprivrednicima stoje na raspolaganju kako bi povećali dobit je detaljno analiziranja lanca vrijednosti. On prikazuje sve faze od sirovine i primarne proizvodnje, mogućih dorada i prerada do konačnog proizvoda. Svaki korak u lancu vrijednosti predstavlja moguće dodavanje vrijednosti i u konačnici sve zajedno daje povećanu dobit poljoprivrednog gospodarstva. U preradi začinskog, ljekovitog i aromatičnog bilja se doradom, bilo sušenjem ili destilacijom eteričnih ulja, dobit može povećati za 64 % pa do čak 7 puta u odnosu na prodavanje u svježem stanju.
Izvor: EIP-AGRI Focus Group, 2020.
Pročitajte još:
U Japanu tražene hrvatske smokve
Marijančanka jaja s više omega-3 masnih kiselina
Izgled ambalaže poljoprivrednih proizvoda itekako je bitan!
