Šinjorina Smokva je tradicionalni proizvod iz Dalmacije (smokvu) pretvorila u proizvod (pekmez). On se traži čak i u Japanu. Sve je počelo 2004. godine. Tad su se bračni par Sandra i Alan odlučili iz Zagreba preseliti i pokrenuli obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u zaleđu Zadra.

Ono što ih izdvaja od konkurencije je što ne koriste sušeno, zamrznuto ili poluprerađeno voće nego isključivo zrelo i svježe ubrano, ciljano uzgojeno za preradu, bez ikakvih dodataka. Zato se u 100 grama Šinjorine Smokve nalazi 150 grama čiste voćke. Ovakav tradicionalni pristup dodavanja vrijednosti je nadograđen. Njihov proizvod ima i ekološki certifikat, a nakon više od 15 godina iskustva shvaćaju da osim kvalitete proizvoda, moraju stalno promovirati svoj proizvod i pratiti trendove. Uz smokvu, proizvode Šinjorinu Dunju, Marušku, Mandarinu i Šljivu na jednak način kao smokvu, bez ijednog dodatka; samo ekološko voće.

Pročitajte još:

Povećanje vrijednosti poljoprivrednih proizvoda

Pčele u ličkom kolu

Marijančanka jaja s više omega-3 masnih kiselina

Najbolje lokalno iz Međimurja

Agroturizam s pričom

Izgled ambalaže poljoprivrednih proizvoda itekako je bitan!

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPovećanje vrijednosti poljoprivrednih proizvoda
Sljedeći članakPčele u ličkom kolu
doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.