Za uzgoj kaktusa najbolje je kupiti gotovu mješavinu zemlje namijenjenu upravo za kaktuse. Mješavinu zemlje možete i sami pripremiti. Pomiješajte kupljenu zemlju za cvijeće s pijeskom, uz dodatak kamenčića ili sitno usitnjene opeke. Veliki komercijalni uzgajivači često koriste mješavinu zemlje na bazi treseta, no, takvu zemlju bolje je ne koristiti.


Mlađe i manje kaktuse potrebno je presađivati svake godine, a što su stariji presađivanje se obavlja svake druge ili treće godine. Umjesto presađivanja, ukloni se gornji sloj zemlje, 3 – 5 cm, i doda se nova. Za sigurno rukovanje kaktusima koristite pomagalo koje napravite presavijanjem debljeg papira, tako da dobijete traku kojom obuhvatite biljku.


Loncem lagano lupite po tvrdoj podlozi i olabavite korijen. Nakon toga kaktus se lako izvadi uz pomoć papirnate trake. Ako je vađenje otežano, drvenim štapićem lagano prorahlite zemlju u loncu.


Ako kaktus u istoj zemlji raste nekoliko godina, zemlju oko korijena lagano razmrvite i otresite, no, pokušajte oštetiti što manje korijenja.
Većini kaktusa odgovaraju prilično mali lonci, no, najbolje je veličinu prilagoditi veličini biljke. Ne zaboravite na dno lonca obvezno staviti drenažni sloj (krhotine starog lonca, kamenčiće, opeku i sl.).


Sada kaktus postavite u novi lonac, pridržavajući ga papirnatom hvataljkom, koji se popuni zemljom. Kod nekih kaktusa ovo je nemoguće obaviti bez pomagala, pa je dobro poslužiti se žlicom.


Kad lonac popunite svježom zemljom, lagano ga protresite i lupite njime po tvrdoj podlozi, kako bi se zemlja slegla oko korijenja. To je važno, jer je zemlju u loncu ponekad nemoguće dobro učvrstiti zbog oblika kaktusa. Nakon nekoliko dana zalijte biljku.

Prethodni članakPadovanska kokoš – raskoš boja
Sljedeći članakBožićno blagovanje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.