Europska komisija početkom srpnja usvojila je paket mjera za održivo korištenje ključnih prirodnih resursa, za koje smatra da će ojačati otpornost prehrambenih sustava i poljoprivrede u EU, a u okviru europskog Zelenog plana, no je li sve tako zeleno, ili ima i sivih zona?
Cilj svih prijedloga je da se potaknu inovacije i održivost, kako bi se omogućio razvoj usjeva otpornih na klimu i smanjila upotreba kemijskih pesticida, te osiguravanjem održivijeg, kvalitetnijeg i raznovrsnijeg sjemena i reprodukcijskog materijala za biljke. Nove mjere predlažu i smanjenje otpada od hrane i tekstila, što bi trebalo pridonijeti učinkovitijem korištenju prirodnih resursa i daljnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova iz ovih sektora.
Osiguravajući otpornija prirodna dobra, Komisija smatra da bi nova pravila posebno podupirala ljude koji žive izravno od zemlje i prirode uz doprinos naprednim ruralnim područjima, sigurnosti hrane, otpornom i uspješnom biogospodarstvu, te preokretu gubitka bioraznolikosti i pripremi za posljedice klimatskih promjena.
Novi zakon EU za povećanje vrijednosti tla i njegovih resursa
Iz tog paketa mjera je i Zakon o nadzoru tla (izvorno: Soil monitoring law), koji bi, prema ideji Komisije, trebao voditi EU na put ka zdravim tlima do 2050. i to prikupljanjem podataka o zdravlju tla i stavljanjem istih na raspolaganje poljoprivrednicima. Ovaj Zakon čini održivo upravljanje tlom normom i bavi se situacijama neprihvatljivih rizika za zdravlje i okoliš zbog onečišćenja tla.
60 do 70% tla u EU trenutno nije zdravo. Osim toga, godišnje se zbog erozije ispere milijardu tona tla, što znači da preostali plodni gornji sloj brzo nestaje. Troškovi povezani s degradacijom tla procjenjuju se na više od 50 milijardi eura godišnje.
Prijedlogom prvog zakonodavstva EU-a o tlu daje se usklađena definicija zdravlja tla, uspostavlja sveobuhvatan i koherentan okvir za praćenje i potiče održivo upravljanje tlom i sanacija zagađenih mjesta. Prijedlog objedinjuje nekoliko izvora podataka o tlu pod jednim krovom, kombinirajući podatke o uzorkovanju tla iz okvirnog istraživanja korištenja zemljišta i pokrivenosti EU-a (LUCAS) sa satelitskim podacima iz programa Copernicus te nacionalnim i privatnim podacima. Krajnji je cilj postići zdravo tlo EU-a do 2050., u skladu s ambicijom EU-a o nultom onečišćenju.
Podaci o tlu potaknut će inovacije, tehnološka i organizacijska rješenja, posebice u poljoprivrednim praksama. Pomoći će poljoprivrednicima i drugim zemljoposjednicima u implementaciji najprikladnijih metoda obrade i pomoći će im da povećaju plodnost tla i prinose, uz minimalnu potrošnju vode i hranjivih tvari. Osim toga, ovi će podaci poboljšati razumijevanje trendova suša, zadržavanja vode i erozije, jačajući prevenciju i upravljanje katastrofama.
Zdrava tla i bolji podaci pružaju dodatne mogućnosti zarade poljoprivrednicima, koji mogu biti novčano nagrađeni za pohranjivanje (sekvestraciju) ugljika, primati potpore za brigu o ekosustavu ili za povećanje vrijednosti zdravih tla i hrane proizvedene na zdravim tlima. Prijedlog Komisije ne nameće nikakve izravne obveze vlasnicima zemljišta i upraviteljima zemljišta, uključujući poljoprivrednike.
Države članice će definirati pozitivne i negativne prakse za gospodarenje tlom. Također će definirati mjere regeneracije kako bi se degradirana tla vratila u zdravo stanje, na temelju nacionalnih procjena zdravlja tla. Ove će se procjene također povezati s drugim politikama EU-a, kao što su LULUCF, CAP i upravljanje vodama.
U prijedlogu se također traži da se države članice pozabave neprihvatljivim rizicima za ljudsko zdravlje i okoliš zbog onečišćenja tla, vodeći se načelom da onečišćivač tla plaća naknade. Države članice morat će identificirati, istražiti, procijeniti i očistiti kontaminirana područja.
Održiviji i raznovrsniji biljni reproduktivni materijali
Europski sektor sjemena najveći je izvoznik na svjetskom tržištu sjemena (20% svjetskog tržišta s procijenjenom vrijednošću od 7-10 milijardi eura i 7000 tvrtki, uglavnom malih i srednjih poduzeća). Komisija želi da zakonodavstvo bude u korak s razvojem znanosti. Ovaj će prijedlog ažurirati i pojednostaviti trenutna pravila, od kojih su neka stara više od 50 godina.
Prijedlogom Uredbe o proizvodnji i prometu biljnog i šumskog reprodukcijskog materijala Komisija namjerava povećati raznolikost i kvaliteta sjemena, reznica i drugog biljnog reprodukcijskog materijala. Cilj je osigurati stabilne prinose biljnim sortama koje su otporne kroz testiranje održivosti (npr. otpornost na bolesti). Sjeme će također biti bolje prilagođeno pritiscima klimatskih promjena i pomoći u očuvanju genske raznolikosti uzgojenih usjeva te pridonijeti osiguravanju sigurnosti hrane. Prijedlogom se želi smanjiti administrativne barijere i povećati učinkovitost i djelotvornost sustava registracije i certifikacije.
Što se tiče šumskog reprodukcijskog materijala, prijedlog ide u smjeru postizanja da pravo stablo bude posađeno na pravom mjestu kako bi šume bile bolje prilagođene klimatskim promjenama. Uzgoj drveća omogućuje bržu prilagodbu šuma na klimatske promjene, čime se osigurava njihova kontinuirana produktivnost u budućnosti.
Europski Zeleni plan (Green Deal) od svog predstavljanja u prosincu 2019., pokrenuo je duboku i cjelovitu transformaciju našeg društva i gospodarstva. Ove inicijative i njihovi ciljevi oslanjaju se na rješenja koja pruža priroda kao najbolji saveznik u borbi protiv klimatskih promjena. Kako bi se postigla klimatska neutralnost, posebice kako bi se povećalo pohranjivanje ugljika i ispunile odredbe Zakona EU-a o klimi, mora se hitno ojačati otpornost prirodnih ekosustava diljem EU-a, povećati njihovu sposobnost u prilagodbi klimatskim promjenama i održati njihovu proizvodnu sposobnost kako bi se osigurala trajna sigurnost hrane i materijala.
Nove genomske tehnike
Sljedeći zakonski prijedlog odnosi se na nove genomske tehnike, jer Komisija smatra da poljoprivrednici i uzgajivači trebaju pristup inovacijama i u području genetike bilja. Nove tehnologije mogu pomoći u povećanju otpornosti poljoprivrede i šumskog zemljišta te zaštititi usjeve i nasade od učinaka klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i degradacije okoliša.
Komisija je u svom prijedlogu navela da su nove genomske tehnike (NGT) inovativni alati koji pomažu povećati održivost i otpornost prehrambenog sustava. Omogućuju razvoj oplemenjenih i poboljšanih sorti koje su otporne na klimatske promjene, otporne na štetočine, koje zahtijevaju manje gnojiva i pesticida i mogu osigurati veće prinose, pomažući prepoloviti upotrebu i rizik od kemijskih pesticida i smanjujući ovisnost EU-a o uvozu poljoprivrednih proizvoda.
U prijedlogu Komisije navodi se da u većini slučajeva, ove nove tehnike dovode do ciljanijih, preciznijih i bržih promjena od konvencionalnih tehnika, uz uzgoj usjeva koji je isti kao što se moglo postići klasičnim tehnikama poput odabira sjemena i križanja.
Novi prijedlog Komisije će:
- utvrditi dvije kategorije biljaka dobivenih NGT-om: NGT biljke usporedive s prirodnim ili konvencionalnim biljkama i NGT biljke sa složenijim modifikacijama;
- obje će kategorije podlijegati različitim zahtjevima za dolazak na tržište uzimajući u obzir njihova različita svojstva i profile rizika. Biljke iz prve kategorije trebat će certificirati. Biljke iz druge kategorije proći će kroz opsežniji proces GMO direktive;
- dati poticaje za usmjeravanje razvoja biljaka prema većoj održivosti;
- osigurati transparentnost o svim NGT biljkama na tržištu EU-a (npr. putem označavanja sjemena);
- osigurati izvor informacija za praćenje ekonomskih, ekoloških i društvenih učinaka NGT proizvoda
O prijedlozima Komisije će raspravljati Europski parlament i Vijeće u redovnom zakonodavnom postupku.
Novi GMO-i uskoro na našim tanjurima?
Ovi prijedlozi, međutim, nisu naišli na opće odobravanje u Hrvatskoj. Štoviše, prve reakcije na spomenute prijedloge su vrlo negativne. Tako je Zelena akcija izrazila nezadovoljstvo ovim prijedlozima i u dopisu „Novi GMO-i uskoro na našim tanjurima“ apeliraju na relevantne institucije u Hrvatskoj i hrvatske predstavnike u EU da odbace ovakav prijedlog te kao minimum zahtijevaju zadržavanje postojećih standarda na ovom području.
Smatraju da dugoočekivani nacrt nove uredbe Europske komisije, kojom bi EU trebala regulirati novu generaciju genetički modificiranih organizama (GMO) proizvedenih tzv. novim genomskim tehnikama (NGT), predviđa značajno razvodnjavanje postojećeg regulatornog režima i tvrde da ako nacrt nove uredbe koji je objavljen prođe, na našim poljima i tanjurima pojavit će se proizvodi novih, još uvijek nedovoljno istraženih tehnologija, a koje neće biti moguće detektirati, niti će krajnjim potrošačima biti osigurana informacija da se radi o NGT proizvodu. Komisija takav potez pokušava opravdati potencijalom NGT-a da doprinesu održivosti i prilagodbi poljoprivrede na klimatske promjene.
No, takve se tvrdnje više temelje na obećanjima biotehnološke industrije, nego na stvarnim proizvodima s karakteristikama zanimljivim s aspekta održivosti, a koji bi bili spremni za stavljanje na tržište u dogledno vrijeme. S druge strane, glavna motivacija biotehnoloških korporacija i dijela znanstvene zajednice koji guraju ove tehnologije je činjenica da je NGT proizvode, za razliku od konvencionalnih kultura, moguće patentirati i tako ostvarivati značajnu dobit na račun patentnih prava. Predložena deregulacija ubrzat će stavljanje takvog patentiranog sjemena na tržište te doprinijeti daljnjoj koncentraciji moći u sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane u rukama nekoliko velikih biotehnoloških korporacija koje putem patenata kontroliraju ovu tehnologiju.
Prema trenutno važećim pravilima, svi GMO-i prije ispuštanja u okoliš i/ili stavljanja na tržište EU-a moraju proći postupak odobrenja koji uključuje relativno detaljnu procjenu rizika za zdravlje i okoliš te mora biti osigurana mogućnost praćenja (sljedivost) i označavanje takvih proizvoda.
Nacrt nove uredbe sada predlaže da se NGT proizvodi podijele u dvije kategorije. Prvu kategoriju činili bi GMO-i proglašeni „ekvivalentnim“ konvencionalnim kulturama, tj. oni koji sadrže modifikacije koje su teoretski „mogle nastati prirodnim putem ili konvencionalnim metodama oplemenjivanja“. Pritom se za utvrđivanje ovog statusa ekvivalencije predlaže niz kriterija upitne znanstvene utemeljenosti poput stavljanja naglaska na broj i veličinu modifikacija dok se istovremeno u potpunosti ignoriraju neke specifičnosti novih tehnika (npr. mogućnost modificiranja regija genoma u kojima se mutacije rijetko događaju prirodno zbog toga što ih stanice posebno štite, ili pak mogućnost istovremene izmjene više/svih kopija istoga gena, a što je vrlo teško postići konvencionalnim metodama oplemenjivanja).
Nakon što se utvrdi da biljka zadovoljava ove kriterije, takav GMO se izuzima iz prethodno navedenih pravila, tj. moguće ga je uvesti u okoliš i/ili staviti na tržište bez procjene rizika, osiguravanja sljedivosti i označavanja (uz iznimku označavanja sjemena), ali i bez obaveze dostavljanja pouzdane metode za detekciju takvih biljaka/proizvoda. Jedina obaveza koja postoji je upisivanje takvih varijeteta u posebni registar kako bi se uzgajivačima pružila informacija da se radi o NGT varijetetu. S obzirom na to da će vjerojatno velika većina NGT proizvoda upasti u prvu kategoriju, ovo zapravo predstavlja znatno razvodnjavanje EU pravila o GMO-ima.
Svi ostali NGT proizvodi koji ne zadovolje kriterije za uvrštavanje u prvu kategoriju morat će proći postupak odobrenja, uključujući i procjenu rizika (čija će detaljnost ovisiti o „profilu rizika“ svakog pojedinog varijeteta) te će za njih i dalje vrijediti (većina) pravila kao i za „stare“ GMO-e. Važnu iznimku u tom pogledu predstavlja činjenicu da, za razliku od „starih“ GMO-a, države članice neće moći ograničiti ili zabraniti uzgoj NGT biljaka iz druge kategorije ako one dobiju odobrenje za uzgoj na razini EU-a.
Podsjećamo da sve relevantne ankete pokazuju kako većina ljudi u Hrvatskoj i EU ne želi konzumirati GMO hranu, a prošle je godine više od 420.000 građana i građanki EU-a potpisalo peticiju protiv deregulacije novih GMO-a, navodi se u priopćenju Zelene akcije.
Silvija Kolar Fodor, predsjednica udruge Biovrt također se protivi ovim prijedlozima Europske komisije.
–Eto nam veselja na EU razini. I to ne samo s jednim prijedlogom jednog zakona, nego s dva: zakona o sjemenju i zakona o deregulaciji novih genetskih tehnika. I ti zakoni bi bili obvezujući za sve zemlje članice. I to toliko grozni u nacrtu – da su gori od najcrnjih scenarija. U ovim se trenucima vrlo razočarano pitam zar će zaista EU dozvoliti korporacijama da preuzmu naše sjemenje i našu hranu? A s druge strane, trebamo li se uopće čuditi? Velike kompanije lobiraju godinama, a Europa je bila zadnja linija obrane za prava potrošača da jedu provjerenu hranu nasuprot kompanijama i nije dozvoljavala da se samo tako stavlja modificirana hrana na tržište. To je značilo velike gubitke, mnogo neostvarenih profita velikih. Zato je zadnjih nekoliko godina bilo lobiranje na najžešće.
–Oba nacrta zakona jako su loša i za čuvanje sjemenja i bioraznolikosti i za zaštitu potrošača s jedne strane, dok s druge uvelike pogoduju tome da korporacije preuzmu sjeme i hranu u EU. Ako se ovi prijedlozi usvoje bit će to mračan dan za poljoprivrednike koji žele sačuvati svoju neovisnost od velikih sjemenskih korporacija – jer nacrt zakona uskraćuje pravo poljoprivrednicima na sjeme. Bit će to mračan dan i za sve potrošače koji žele znati što kupuju i jedu – jer su tu veliki pritisci korporacija da se nove genomske tehnike proglase “konvencionalnim”. Ovime biljke dobivene novim genomskim tehnikama oplemenjivanja neće biti predmet procjene rizika regulatora sigurnosti hrane i neće postojati obaveza označavanja ovakve hrane da je GMO – a time pretvoriti sve potrošače u EU u pokusne kuniće.
–Krenite uzgajati vlastitu hranu, čuvajte sjeme! Treba nam građanski bunt, trebamo prestati podržavati taj sustav svojim novcem, treba poslati jasnu poruku da ne želimo lošu hranu na tržištu i da ne želimo biti pokusni kunući. Ali budite svjesni da ako prođu ovakva dva zakona, niste sigurni niti na svom imanju, nema te šume dovoljno duboke da se sakrijete od sustava kontrole – jer npr. ne možete spriječiti pelud s GM polja da vam ne kontaminira usjeve. Ne možete spriječiti da nas time ne pozovu na sud radi kršenje patenta s hranom koju uzgajate! Neće to biti dovoljno, sad je vrijeme da se ljudi jače i glasnije dignu!
