Zanimanje za razvoj projekata obnovljivih izvora energije sve je veće. Međutim, ne postoji središnji izvor potrebnih informacija koje su važne potencijalnim nositeljima projekata i investitorima. Stoga će Gospodarski list ubuduće više pratiti teme vezane uz energetsku tranziciju i obnovljive izvore energije i donositi odgovore na najčešća pitanja te pružiti ključne informacije o tržištu obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.
Cilj europskog Zelenog plana je opskrba sigurnom, ekološki prihvatljivom i cjenovno dostupnom energijom. Sve u svrhu ostvarenja klimatske neutralnosti u Europskoj uniji do 2050. Temeljeno na tome, i cilj dokumenata na razini Republike Hrvatske (Strategija energetskog razvoja, Nacionalna razvojna strategija, Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan, Strategija niskougljičnog razvoja, itd.) je smanjiti emisije stakleničkih plinova osobito uz pomoć obnovljivih izvora energije.
Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je Republika Hrvatska u bruto neposrednoj potrošnji energije u 2019. godini ostvarila 28,5 % energije iz obnovljivih izvora. Tako je premašila svoj cilj od 20 % za 2020. godinu. Postojeći cilj za 2030. u Strategiji energetskog razvoja iznosi 36,6 %. Vjerojatno će porasti jer je Europska unija trenutno u postupku povećanja cilja obnovljivih izvora energije za 2030. godinu. Sve kako bi ostvarila ugljičnu neutralnost do 2050. U Hrvatskoj je sektor obnovljivih izvora energije uređen u nekoliko zakona. Međutim i mnogi drugi zakonski propisi odnose se na razvoj obnovljivih izvora energije.
Najveći problem postupci izdavanja dozvola i upravni postupci
Sektor obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj kontinuirano prolazi kroz proces promjena, prilagodbi i poboljšanja. U procesu razvoja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj postoji velik broj ključnih sudionika i dionika na raznim razinama. U cilju ubrzanja razvoja obnovljivih izvora energije, uloga nekih dionika bi trebala biti manja. Druge je pak, poput lokalnih zajednica, potrebno dodatno uključiti kako bi ih se potaknulo na bolje razumijevanje i prihvaćanje obnovljivih izvora energije. Među najvećim preprekama za razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj su postupci izdavanja dozvola i upravni postupci.
Kompleksni su, zahtijevaju velik broja dozvola i pri tome oduzimaju mnogo vremena. To usporava, otežava i poskupljuje razvoj obnovljivih izvora energije. Financiranje projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj uključuje tradicionalne modele ulaganja, kao i inovativne pristupe izvorima financiranja. Vodeći način financiranja velikih (engl. „utility-scale“) projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je projektno financiranje.
Zbog razmjerno visokog troška kapitala u Hrvatskoj, projektima obnovljivih izvora energije potreban je mehanizam potpore. Donedavno je glavni pokretač razvoja projekata obnovljivih izvora energije bio sustav zajamčene otkupne cijene. Hrvatska trenutačno ima 1.035 MW projekata obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije u prethodno uspostavljenom sustavu poticanja zajamčenom otkupnom cijenom.
U tom je sustavu najveći porast imala tehnologija vjetroenergije, predstavljajući 69 % ukupno instaliranih kapaciteta obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije. Udio fotonaponske tehnologije čini svega 5,1 %. Nedavno je Vlada Republike Hrvatske uspostavila sustav poticanja u vidu javnog natječaja u kojem su dodijeljene zajamčene otkupne cijene (za male elektrane do uključivo 500 kW) i tržišne premije (za elektrane iznad 500 kW).
Već je bio raspisan prvi natječaj za male elektrane, elektrane na biomasu i bioplin. Prvi natječaj za velike elektrane očekuje se uskoro. Primjerice, Zagrebačka županija je objavila “Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije na poljoprivrednim gospodarstvima u Zagrebačkoj županiji u 2022. godini”. Javni poziv ostaje otvoren sve do iskorištavana sredstava osiguranih u Proračunu Zagrebačke županije za 2022. g., a najkasnije do 15.11.2022.
Prema bazi podataka Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) postoji više od 11.30 GW projekata koji su kandidati za priključenje na prijenosnu mrežu. Većinom se radi o zahtjevima za priključenje fotonaponskih elektrana i vjetroelektrana. Međutim, većina instaliranih kapaciteta obnovljivih izvora energije kao i kapaciteta u razvoju, usmjerena je na četiri najjužnije županije. To predstavlja velik pritisak za operatore prijenosnog i distribucijskog sustava koji moraju osigurati priključenje novih kapaciteta obnovljivih izvora energije na elektroenergetsku mrežu. S druge strane, manji je opseg razvoja projekata geotermalnih elektrana i elektrana na biomasu koje su smještene u drugim dijelovima Hrvatske, u kojima elektroenergetska mreža nije toliko zagušena.
Hrvatski potencijal iznimno velik
U vrijeme pisanja publikacije Vodič za razvoj i provedbu projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, Hrvatska je imala 19 aktivnih geotermalnih projekata. Šest projekata je u fazi eksploatacije/prozvodnje, od kojih jedan proizvodi električnu energiju, a pet toplinsku. Republika Hrvatska ima ogroman resursni potencijal obnovljivih izvora energije. Hrvatski potencijal troškovne konkurentnosti obnovljivih izvora energije nekoliko je puta veći od današnje potražnje za električnom energijom.
Hrvatska ima nedovoljno iskorišten potencijal za razvoj vjetroelektrana na moru, fotonaponskih elektrana, geotermalnih elektrana i elektrana na biomasu. To bi se moglo riješiti primjenom najboljih praksi drugih država članica Europske unije, primjerice uvođenjem jedinstvenog upravnog mjesta (engl. „One-stop shop“), skraćenjem trajanja razvoja projekata obnovljivih izvora energije, kao i uvođenjem dugoročne vidljivosti javnih natječaja za sustave poticanja. Republika Hrvatska treba riješiti razne prepreke za razvoj obnovljivih izvora energije povećanjem transparentnosti postupka izdavanja dozvola, nastavljanjem digitalne transformacije i dodatnim regulatornim izmjenama.
U okviru europskog zelenog plana Europska unija je postavila cilj za ostvarenje klimatske neutralnosti do 2050. godine. To će zahtijevati ogroman razvoj obnovljivih izvora energije („OIE“). To će odigrati ključnu ulogu u prelasku s energije iz fosilnih goriva. Republika Hrvatska dat će svoj doprinos zajedničkom europskom cilju, ali to iziskuje još dosta posla. Potrebno je riješiti dugotrajne i složene postupke izdavanja dozvola za razvoj OIE projekata. Donedavno, Hrvatska je poticala razvoj OIE putem sustava zajamčene otkupne cijene („FiT“).
U tom sustavu poticanja je više od 1 GW projekata OIE i visokoučinkovite kogeneracije (u daljnjem tekstu: „VUK“). Najviši je udio vjetroelektrana koji iznosi 718 MW. Druge tehnologije, poput fotonaponskih elektrana (u daljnjem tekstu: „FN“), elektrana na biomasu i bioplin te geotermalnih elektrana, nemaju velik udio, premda je njihov potencijal u Hrvatskoj zaista velik. Novi sustav poticanja OIE projekata uključuje dodjelu ugovora s trajanjem dvanaest godina najpovoljnijim ponuditeljima na javnim natječajima.
Projekti do uključivo 500 kW natječu se za zajamčenu otkupnu cijenu (FiT), a projekti veći od toga za tržišnu premiju („FiP“). Sustav poticanja i ambiciozni OIE ciljevi u Hrvatskoj potaknuli su veliko zanimanje lokalnih i inozemnih nositelja projekata za razvoj OIE. Trenutačno je više od 11.30 GW projekata koji su kandidati za priključenje na prijenosnu mrežu. Većinom su to fotonaponske elektrane, nakon kojih slijede vjetroelektrane i hibridne elektrane.
Izvor: Vodič za razvoj i provedbu projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj
kontakt: info@oie.hr
