Nedavno je u Zagrebu, na Trgu bana Josipa Jelačića obilježen Svjetski dan biljnih mlijeka, kojim se promiču biljne alternative životinjskome mlijeku. S obzirom na rastući broj populacije koja ne konzumira proizvode animalnog podrijetla, pa tako niti mlijeko životinja, biljno mlijeko je sve traženija namirnica.
Inicijativu o održavanju svjetskog dana biljnog mlijeka Kampanju pokrenula je skupina Plant Based News 2017. godine te je 2018. godine sklopila partnerstvo s organizacijom ProVeg. Kampanja je odmah privukla pozornost milijuna ljudi diljem svijeta i mnogima pomogla ubrzati prijelaz s kravljeg mlijeka na bogatu raznolikost biljnih napitaka. Od soje do zobi, od orašastih plodova do konoplje, raznolikost veganskog mlijeka i dalje raste u tandemu s globalnim pomakom prema prehrani na biljnoj osnovi.
Zagrebačko održavanje svjetskog dana biljnih mlijeka, koji se u svijetu obilježava 22.kolovoza, organizirala je udruga Prijatelji životinja kojima je bio cilj pozvati građane da povodom ovog dana kušaju nešto novo i saznaju sve o pozitivnom utjecaju biljnih mlijeka, sireva i vrhnja na zdravlje, okoliš i čovjekov odnos prema životinjama.
Simpatičnim vizualima „Prijatelji životinja“ poručili su da se „uđe u đir i proba biljni sir”, da „nije važno koja mu je namjena, biljno mlijeko najbolja je zamjena” i pitali su prolaznike: „Od čokolade ili vanilije – koje biljno mlijeko ti je milije?”
Biljna mlijeka i biljne verzije mliječnih proizvoda svakim danom sve više osvajaju tržišta i potrošače diljem svijeta, a u ovoj kampanji se navode brojni razlozi za konzumaciju biljnih mlijeka – evo nekih od njih:
Bolje za životinje
Nesporno je da nemaju sve životnje na farmama idealne uvjete, te da dio njih proživljava nemjerljiv stres i patnju. Kad je riječ o kravama, koje u ukupnoj strukturi proizvodnje mlijeka u svijetu čine najveći dio, zagovornici vegetarijanske prehrane tvrde da zbog goleme količine proizvodnje mlijeka, krave, koje su inteligentne, empatične i osjećajne životinje, moraju podnositi neugodne i bolne uvjete koji ne zadovoljavaju ni njihove najosnovnije potrebe i tretiraju ih kao biološke strojeve. Prijelaz na biljna mlijeka smanjio bi patnju životinja koje se uzgajaju radi proizvodnje mlijeka.
Bolje za planet
Prema nekim istraživanjima, stočarstvo je znatan uzrok klimatskih promjena, stvarajući više stakleničkih plinova nego cijeli svjetski transport ukupno. Prelazak sa životinjskog na biljna mlijeka jedan je od načina na koji bi se mogao značajno smanjiti negativni utjecaj na planet.
Bolje za čovjeka
Istraživanja dosljedno pokazuju da je cjelovita biljna prehrana, uključujući konzumaciju biljnih mlijeka, dobra za ljudski organizam. Takav način prehrane može pomoći u prevenciji hipertenzije, pretilosti, dijabetesa, bolesti srca i nekih vrsta karcinoma. Životinjska mlijeka nisu potrebna da bismo bili zdravi, a nisu ni namijenjena nama već podmlatku vrste kojoj pripada majka kojoj ga uzimamo.
Bolje za smanjenje gladi u svijetu
Površina zemlje koja se koristi za uzgoj usjeva namijenjenih prehrani životinja radi proizvodnje mlijeka daleko je veća od površine zemlje koja se koristi za uzgoj usjeva namijenjenih za biljna mlijeka. Smanjena upotreba zemljišta znači da je na raspolaganju više zemlje za uzgoj usjeva za ljude, kao i više šuma.
Bolji izbor
Porast konzumacije biljnih mlijeka diljem svijeta znači da izbor potrošača više nije ograničen samo na sojino mlijeko, već mogu birati između širokog izbora mlijeka na biljnoj osnovi – od badema, riže, zobi, konoplje, indijskog oraščića i mnogih drugih orašastih plodova i žitarica.
Biljne zamjene za mlijeko jedan su od najznačajnijih koraka koje pojedinac može poduzeti da bi smanjio svoj utjecaj na planet i okoliš te spriječio okrutnosti koje se nepotrebno čine životinjama, navode Prijatelji životinja ukazujući na činjenicu da je biljna hrana prirodan i siguran izvor kalcija i drugih potrebnih nutrijenata. Navode i da ljudi koji su iz svoje prehrane izbacili mlijeko i mliječne proizvode svjedoče da imaju više energije, bolju probavu, smanjen osjećaj nadutosti, čišću kožu, manje upala te ublažene simptome astme i upale sinusa. Osim pozitivnog utjecaja na zdravlje, promjenom prehrambenih navika utječe se i na zdravlje našega planeta – smanjuju se emisija stakleničkih plinova, potrošnja vode, zagađenje vode i tla amonijakom i zaustavlja krčenje šuma.
S obzirom na to da 65 % svjetske populacije ne podnosi laktozu, a biljna mlijeka ne samo da ne sadrže laktozu nego nemaju ni kolesterol, prava je blagodat kušati veliku ponudu mlijeka od soje, riže, kokosa, zobi, lješnjaka ili badema, a dostupni su u većini trgovina i u mnogim kafićima. Uz mlijeka, sve je više biljnih verzija ostalih proizvoda od životinjskog mlijeka kao što su biljni sirevi, jogurti i vrhnja, namazi, sladoledi, šlag i dr. Svatko može pronaći nešto za sebe, a mogućnosti za primjenu i eksperimentiranje u najdražim receptima ne poznaju granice.
