Jubilarno 10. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara, održano je krajem veljače u Sv. Martinu na Muri. Kao i proteklih 9 godina, na najvećoj smotri voćara u Hrvatskoj ponovo se okupio velik broj znanstvenika, stručnjaka i voćara iz Hrvatske i drugih europskih država, kako bi predstavili nove tehnologije i iskustva, dali ideje, prijedloge, analize, poruke i zaključke za pomake u razvoju, unaprjeđenju i usmjeravanju hrvatskog voćarstva.
Skup u organizaciji Hrvatske voćarske zajednice i Savjetodavne službe u suradnji s resornim ministarstvom, najvažnijim znanstvenim institucijama, te udrugama voćara, svečano je otvorio pomoćnik ministra poljoprivrede Zoran Vasić, koji je istaknuo velik značaj voćarske proizvodnje za domaću poljoprivredu i posebno važnost udruživanja voćara u proizvođačke organizacije, što je bila i glavna tema ovog skupa.
Snaga u zajedništvu
Predsjednik organizacijskog odbora mr.sc. Frane Ivković zahvalio je zaslužnima na doprinosu u održavanju svih proteklih savjetovanja, koja su pokrenuli stručnjaci i znanstvenici, s praktičarima, koji su imali viziju i strateške ciljeve u voćarstvu, i istaknuo da su savjetovanja samo jedna od mogućnosti aktiviranja snaga u zajedništvu.
– Svako savjetovanje dalo je određene smjernice, specifičnosti, novosti, osvježenja i pomoći, prvenstveno u agrotehnološkim saznanjima i primjeni. Voćari su to uglavnom dobro savladali i iskoristili. Voćari su također svjesni da se u podizanju i održavanju nasada ne smije dogoditi ni jedna tehnološka, tehnička, investicijska i druga pogreška, jer automatski zaostaju u kvaliteti i urodima te konkurenciji na domaćem, a posebno na europskom tržištu, naglasio je mr.sc. Ivković i dodao da su dosadašnja savjetovanja utjecala na podizanje novih nasada novih voćnih vrsta i kvalitetnim sadnim materijalom u najpovoljnijim agropedološkim područjima.
Poslovno organiziranje voćara
Na novim suvremenim privatnim plantažama povećana je produktivnost i efikasnost proizvodnje. Međutim, prihod godinama pada zbog niskih otkupnih cijena voća, a posebno jabuka. To je stoga što su otkupljivači – vlasnici poludržavnih hladnjača totalno odvojeni (otuđeni) od proizvodnje, štiteći svoj profit, a zanemarujući poslovni odnos s proizvođačima i podcjenjujući domaću proizvodnju.
– Izlaz vidimo u poslovnom organiziranju proizvođača u proizvođačke organizacije, grupe i zadruge, koje bi bile partner i ponuditelj svojih proizvoda na otvorenom tržištu, neovisno o sadašnjim monopolistima – hladnjačama, koje voćari trebaju zaobići, ustvrdio je Ivković.
Voćari trebaju imati „svoje" hladnjače u smislu vlasništva, suvlasništva i utjecaja upravljanja, iz razloga što su hladnjače produžetak proizvodnje, a proizvodi bi se tako bez posrednika izravno nudili potrošačima. O organiziranju voćara i izgradnji proizvođačkih hladnjača voćari ne žele više razgovarati, nego se organizirati, uz pomoć svih odgovornih institucija na razini države, regionalne i lokalne samouprave, kako bi se to realiziralo što prije.
Dodijeljene povelje i priznanja Nagrade, koje Hrvatska voćarska zajednica dodjeljuje već 10 godina na godišnjim savjetovanjima hrvatskih voćara, dobivaju posebno zaslužne, ugledne i utjecajne osobe, tvrtke, udruge i institucije. Ove godine najviše je nagrađenih proizvođača, ali i drugih osoba i subjekata iz Međimurske županije, koja je i domaćin Savjetovanja. Najviše priznanje, Povelja za životno djelo u voćarstvu, dodijeljenja je prof.dr.sc. Tomislavu Ćosiću za predani dugogodišnji znanstveni rad i doprinos voćarstvu u Hrvatskoj. Povelju za poseban doprinos razvoju voćarske struke i znanosti dobili su mr. sc. Nada Paulić i mr. sc. Dragutin Dretar, te mr. sc. Zlatko Zavorski i posthumno prof.dr.sc. Zoran Šindrak. Povelja za poseban doprinos razvoju voćarstva dodijeljena je Upravnom odjelu za gospodarske djelatnosti Međimurske županije, Zagrebačkoj udruzi voćara, mr. sc. Miloradu Šubiću, Mladenu Dobraniću, tvrtki Agromeđimurje d. d., Zdravku Bušiću, dipl. ing., Branku Caru, dipl. ing. i Franji Lanji, dipl. ing., dok su priznanje uzorni voćar dobili Ivan Šunjić, Radenko Hažić, Ivan Kudec, Kristijan Mihalic, Marko Šarčević, Mladen Čeh, Mihalj Novinščak, Franjo Dobranić, Zlatko Hlapčić i Ivan Žižek.
