U današnje vrijeme sve se više traže načini na koje bi se krovovi kuća i zgrada mogli koristiti. Ravni krovovi već su duže prisutni u izgradnji modernih stambenih objekata. Osim što pridonose estetici, mogu se koristiti kao terase te time povećavaju korisni prostor, odnosno kvadraturu kuće ili zgrade.
Kao sve učestalije rješenje pokrova krova koriste se tvz. zeleni krovovi. Takvi krovovi primjenjivi su i na ravne krovove i na krovove većeg nagiba. Zeleni krov jedan je od načina izbjegavanja korištenja crijepa, jeftiniji je, a podiže se kvaliteta same krovne izolacije.
Ravni ili obrnuti ravni krov
Prije nego se odluči na zeleni krov, mora se razmisliti o namjeni te o slojevima. U tom slučaju postoje dvije opcije – klasičan ravni krov ili obrnuti ravni krov. Razlika je da se u klasičnom slučaju krovna izolacija zaštićuje od vlage te je lakša za izvedbu od obrnutog ravnog krova. Isto tako, mora se odlučiti hoće li krov biti prohodan ili neprohodan te se, ovisno o odabiru, prikladno dimenzionira armiranobetonska (AB) ploča. AB ploča nije pravilo, zeleni krov se može izvesti i na ostalim konstrukcijama (drvenim itd.)
Prije nego se zeleni krov počne izvoditi, potrebno je konstrukciju na koju se polaže (armiranobetonsku, drvenu itd.) zaštititi. Potom slijedi sloj parne barijere, koja omogućava nepropusnost zraka, te se na nju polaže sloj toplinske izolacije. Sloj toplinske izolacije mora biti deblji, prosječno 30 cm, jer je njena uloga sprječavanje toplinskih gubitaka i održavanje stalne temperature prostora. Nakon toplinske izolacije slijedi hidroizolacija. Kako bi se izolacija zaštitila od mehaničkih oštećenja koje mogu uzrokovati biljke na zelenom krovu, često se polaže protukorijenski zaštitni sloj. Na njega se stavlja drenaža koja skuplja i odvaja višak vode, a dio vode zadržava jer je potrebno za djelovanje supstrata. Supstrat se polaže na filtarski sloj, a potreban je kako bi posađeno raslinje imalo odgovarajući stupanj vlage te hranu. Debljina sloja supstrata ovisi o tome želimo li ekstenzivni ili intenzivni zeleni krov.
Ekstenzivni zeleni krovovi imaju relativno plitak sloj zemlje, odnosno supstrata, u debljini obično 7-10 cm. Na takvim krovovima mogu rasti mahovine, razno ljekovito i začinsko bilje, trave i druga vegetacija koja zahtjeva minimalno održavanja (ili koja ne zahtjeva održavanje). To je najjednostavniji tip zelenih krovova. Po završetku izvedbe ovakvog tipa zelenog krova, potrebno je izvršiti pregled jednom do dvaput godišnje.
Obično se pregled obavlja na jesen ili u rano proljeće, a neophodan je kako bi se osigurao odgovarajući rast posađene vegetacije. Sustav navodnjavanja nije potreban, osim ako su prisutni neuobičajeno dugi periodi suše. Redovni pregledi ekstenzivnog zelenog krova nisu neophodni.
Intenzivnim zelenim krovovima potreban je deblji sloj zemlje, od 15 cm pa naviše te je samim time izbor biljaka koje se mogu uzgajati puno širi – od travnjaka, grmova, pa čak i neke vrste drveća. Kad su sve biljke posađene te kad je zemlja natopljena vodom, ovakvi krovovi mogu težiti i do 70 kg po kvadratnom metru te zato sustavi za navodnjavanje moraju raditi s maksimalnom učinkovitošću kako bi se smanjila mogućnost preopterećenja krovne konstrukcije. Ispod intenzivnog zelenog krova vrlo je važno dobro postaviti hidroizolaciju budući da hidroizolacijski sustav štiti građevinu od prodora vode i vlage koji su u zelenim krovovima prisutni stalno. Takav krov ima duži vijek trajanja od uobičajenog, ali zahtijeva vrlo preciznu i kvalitetnu izvedbu hidroizolacijskih radova. Sanacije takvih krovova su zahtjevnije i skuplje, budući da se svi gornji slojevi moraju ukloniti.
Brojne prednosti zelenih krovova
Zeleni krovovi, osim što su jeftiniji i duže traju od uobičajenih krovova, imaju i druge brojne prednosti koje ga čine privlačnim. Uz to što sprječava pregrijavanje prostora iznad kojih je postavljen, ujedno i smanjuje ljetnu vrućinu prostora u svojoj okolici što je preko ljeta značajna kvaliteta. Zeleni krovovi zadržavaju i padaline koje raslinje kroz listove polako pušta u okolinu, što smanjuje neugodne ljetne temperature i povećava relativnu vlažnost zraka. Također, povećavaju zvučnu izolaciju prostora, pridonose poboljšanju zraka u okolici zbog biljaka koje pročišćavaju zrak te pridonose prirodnoj raznolikosti jer su dom različitim kukcima, a poglavito pčelama.
Izvor: Gospodarski kalendar
