Kako se pčelari u Istri?

Petnaestak godina Tonči Ferenčić (52), strojarski tehničar, bavi se pčelarstvom, a nedavno je izabran za predsjednika LIPE – udruge pčelara u Pazinu. Na bavljenje pčelarstvom potakao ga je radni kolega koji mu je bio i svojevrsni mentor. Prijateljstvo se nije ugasilo tako da i danas razmjenjuju informacije o pčelarstvu. Prijatelj u šali zna reći da je učenik nadmašio učitelja, a zapravo želi istaknuti da cijeli život treba učiti, jer se pčelarstvo stalno razvija i nisu dovoljna prethodna znanja.

–Bavljenje s medom u okviru OPG-a započeo sam s 12 zajednica, košnica, a sada imam 60 do 70. Osobno volim kazati zajednice, a ne košnice. Mogao bih broj i povećati, ali meni je to hobi i za veći broj pčela treba odvojiti više vremena. Prosječna godišnja proizvodnja kreće se oko jedne tone meda, što je promjenjivo. Primjerice 2021. bili smo u minusu i morali smo hraniti pčele. Ono što smo izvrcali nije bilo dovoljno za hranu pčela, zatim je došla 2022. koja je bila dobra u pogledu bagrema, ali drugo nije bilo sjajno, dok je u 2023. s bagremom bila nula, a nešto je izvukla lipa i medun te bršljan koji je bio rekordan na kraju godine. Pravo proljeće smo imali u devetom i desetom mjesecu, pa su stariji pčelari govorili da nikada ranije bršljana nisu imali u to vrijeme, ističe Ferenčić.

Pčele su dobro podnijele blagu zimu

Predsjednik pazinske LIPE ima oko 15-ak tisuća pčela, a ove zime ima ih jako puno, oko 25 tisuća. U ožujku se vidi je li dobro zimi imati tako veliki broj pčela, jer nije dobro da zimi bude preveliki broj pčela u košnici. Prema njegovim riječima jasno je da su evidentne klimatske promjene, no pčele su se prilagodile. Problem može nastati ako dođe jača, prava zima krajem ožujka ili početkom travnja. U proteklom je razdoblju bila blaga zima i pčele su to dobro podnijele. U slučaju jake zime, propada leglo u zajednici, zimske pčele ugibaju, istrošene su, potrošile su hranu i nema tko podignuti novu generaciju legla. Predviđa se da će ove godine  bagrem krenuti ranije tako da se već zalijegaju jaja za pčele koje će krenuti k bagremu.

Ferenčićeve pčele smještene su na četiri pčelinjaka stacionara i onda ih se seli na rani bagrem, zatim kasniji bagrem, a potom slijedi lipa i Gorski kotar. Jedna zajednica pčela može godišnje proizvesti čak 200 kilograma hrane, ne samo meda, ali ta zajednica godišnje potroši stotinjak kg hrane. Treba jako paziti na njih, da sve bude uredu i da nešto ostane i za pčelara. Uz Tončija oko pčela angažira se supruga koja pretežito pomaže u vrcaoni i pakiranju, kći pri vrcanju i selidbi pčela, sin pri seljenju i pri pregledu u proljeće. Kćeri je predložio da se bavi pčelarstvom i krene s proizvodnjom matične mliječi ili pčelinjeg otrova jer je velika potražnja mliječi, a i pčelinji otrov se prodaje dobro.

Kupci prepoznaju kvalitetu

Većinu meda prodaju na kućnom pragu te na ljetnim sajamskim manifestacijama meda, osobito u kolovozu kad ima manje poslova oko pčela. S prodajom su zadovoljni, jer je OPG odavno prepoznat po kvaliteti nagrađen s vrhunskim priznanjima za kvalitetu meda, tako da ima stalne, a dobiva i nove kupce. Većina potrošača prepoznaje kvalitetu meda, a tako je i s turistima. Glede meda loše kvalitete i njegove niske cijene, Udruga je zaključila da je najkorisnije ne osvrtati se na loš med i ignorirati patvorenje meda i što se sve u njega dodaje. Puno je bolje i korisnije govoriti o domaćem kvalitetnom medu i njegovim vrednotama, posebice u primorskom pojasu.

Danas tegla meda od 720 g ima cijenu 12 do 13 eura, a valja naglasiti da tegla, etiketa i poklopac košta gotovo dva eura. U pogledu budućnosti pčelarstva Ferenčića od klimatskih promjena puno više brine činjenica da imamo sve manje poljoprivredne proizvodnje.

Kad se odvijala intenzivna poljoprivredna proizvodnja, bilo je dovoljno raznolikog bilja u Istri i cijeloj Hrvatskoj. Pčele kojih na svijetu ima deset puta više od ljudi, žive u takvim zajednicama da su se prilagodile klimatskim promjenama i dalje će se prilagođavati. Pedesetih godina prošlog stoljeća bilo je zabranjeno kozarstvo u Istri, a ljudi danas ne čiste puteve, staze, šume. Kosi se s mehanizacijom koja je dosta gruba, mijenja se sastav trava na livadama.

Ne osvrćimo se na loš med, nego govorimo o kvaliteti

Novoizabrani predsjednik udruge pčelara LIPA Pazin s osobitim zadovoljstvom govori o pazinskim Danima meda, afirmiranoj manifestaciji koja je postala brend ne samo u Istri nego i izvan nje šire, te podsjeća da je Pazin imao pčelarsko društvo utemeljeno 1910. godine.

Udruga „Lipa“ ima 85 članova s područja bivše općine Pazin, te još iz Žminja i Kanfanara. Organizira susrete pčelara s predavanjima i razgovorima korisnim za praktičan rad. Prošle je veljače Radio Istra započela emitirati ciklusa emisija o istarskim pčelarima i pčelarstvu uopće. Ovo je nastavak aktivnosti Udruge pčelara Lipa Pazin u informiranju i educiranju potrošača s ciljem podizanja svijesti o kvaliteti pčelarskih proizvoda.

Tekst i foto: Asim Čabaravdić