Već su stari Egipćani uzgajali pčele prije pet tisuća godina, a njihovom su slikom označavali kralja, što pokazuje koliko su oboćavali pčele. Med su upotrebljavali i kao ljekovito sredstvo i kao živežnu namirnicu. i Galen i Hipokrat, poznati antički liječnici, preporučivali su med kod različitih tegoba.

Med je vrlo hranjiva i korisna namirnica. Sadržava i do 80% šećera (voćni i grožđani šećer) i 16 – 20% vode, 3 – 7% biološki su aktivne tvari, kojima se pripisuju ljekovita sredstva. Tu su i vrlo važne mineralne tvari te elementi u tragovima: kalcij, natrij, kalij, željezo, fosfor i bakar te nešto vitamina, od toga najviše vitamini B kompleksa. Med sadržava i enzime, eterična ulja i aminokiseline, te neke supstancije poput hormona, koje snižavaju krvni tlak te reguliraju probavu.

Med čuvajte na tamnom, hladnom i suhom mjestu. Ne brinite ako se stvrdne ili kristalizira, možete ga zagrijati na temperaturi do 40° C. Ne koristite gabsamo kod zdravstvenih tegoba. Njegova redovita uporaba ojačat će vaš imunološki sustav i spriječiti prehlade.

Med kod opekotina

Nanesite na svjeću opekotinu. Rashladit će vas, uklonit će bol te će brzo zaliječiti opekotinu, bez ožiljaka. Iako nije antibiotik, zna se da bakterije ne mogu živjeti u medu.

Mokrenje u krevet

Žličica meda prije spavanja sprječava zadržavanje vode te smiruje strahove kod djece.

Nesanica

Žličica meda rastopljena u vrču topla mlijeka djelovat će kao čudo kod nesanice.

Hiperaktivnost

To je blagi sedativ koji sadržava minerale, vitamine, aminokiseline i dr. Sav bijeli šećer zamijenite medom. Bijeli šećer djeluje stimulativno ali nema kvalitetu zdrave hrane.

Navala krvi na nos

Rastopite žličicu meda u posudi s toplom vodom te inhalirajte paru pokrivši glavu ručnikom. Vrlo djelotvorno!

Rane ili ogrebotine

Ranu pokrijte medom i zamotajte. Izvrsno će zarasti!

Umor

Rastopite šalicu meda u toploj vodi. On je po sastavu prvenstveno fruktoza i glukoza, i u tijelu će ga probavni sustav vrlo brzo apsorbirati. (To je univerzalni prirodni stabilizator, drevni grčki atleti koristili su ga za izdržjivost prije i poslije natjecanja).

Losion za duboko ćišćenje lica

Pomiješajte ga sa zobenim brašnom (50/50) dok ne dobijete gustu smjesu te nanesite na lice. Ostavite neka stoji oko pola sata i nakon toga isperite. Odlično sredstvo kod akni.

Loša probava

Pomiješajte ga s jabučnim octom u omjeru 50/50 te ga razrijedite vodom. Ne samo da će pomoći probavi, već je i odlično sredstvo i za vaše zglobove.

Regenerator za kosu

Pomiješajte med s istom količinom maslinova ulja te prekrijte kosu. Glavu umotajte toplim ručnikom i ostavite oko sat i pol. Šamponirajte i isperite.

Upaljeno grlo

Rastopite žlicu meda u stražnjem dijelu vaših usta, te pustite neka vam rastopljeni med curi niz jednjak. Olakšava upalu grla.

Stres

Rastopljen u vodi je poput stabilizatora; smiruje ili po potrebi aktivira. Upotrijebite otprilike 25% meda i 75% vode.

Slabokrvnost

Med će najbolje pomoći kod slabokrvnosti te će povećati količinu krvnih zrnaca u krvi. Što je on tamniji, to više sadržava minerala.

Čuva hranu

Kolači napravljeni s medom umjesto šećera dulje će biti trajni i svježi, zahvaljujući prirodnim antibioticima. Snižava zadržavanje tekućine oko 5%.

Prethodni članakKako odabrati pjenušac?
Sljedeći članakRadovi u veljači
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.