Opstanak biljnoga svijeta izravno ovisi o oprašivanju cvjetova – prenošenju peluda na njušku tučka. Bez toga biljke ne bi stvarale sjemenke i plodove – dakle ne bi se niti razmnožavale, pa bi mnoge vrste izumrle. Time bi životinje i ljudi ostali bez hrane i njihov bi se opstanak doveo u pitanje.
Do oprašivanja dolazi pomoću vjetra, vode te raznih životinja, pa čak i čovjeka. Ipak, za najveći dio zaslužni su raznovrsni kukci koji u potrazi za hranom (nektarom i peludom) usput pokupe pelud i prenose ga s cvijeta na cvijet, što omogućava stabilnost, ravnotežu te bioraznolikost čitavog ekosustava i svih njegovih sudionika.
Nažalost, svjedoci smo klimatskih promjena i mnogih negativnih utjecaja čovjeka na prirodu. Među najvažnijima su sječa šuma i nestanak mnogih prirodnih staništa, masovna poljoprivreda i uporaba kemijskih sredstava te razni ostali načini zagađivanja prirode. Sve to loše utječe na prirodnu ravnotežu i na opstanak biljnih i životinjskih vrsta, a time i spomenutih oprašivača. Trebamo osvijestiti činjenicu da o oprašivačima ovisi i naš opstanak te da im moramo pomoći. A tu nije važno samo globalno djelovanje, već mnogo možemo učiniti i kao pojedinci. Osim svakodnevnog pridonošenja zdravijem okolišu (štednja energije, recikliranje…), tijekom čitave godine možemo raditi na tome da svoj vrt, terasu, balkon ili prozor učinimo ugodnim i dobrodošlim prostorom u kojem će obitavati brojni oprašivači.
Oprašivači i njihova važnost
Oprašivači raznose pelud i pri tome je otvorena mogućnost kombiniranja genetskoga materijala i nastanka raznovrsnih primjeraka biljaka koje su otporne na bolesti, štetočine i razne vremenske uvjete. Tako se pojedinim vrstama dugoročno pružaju velike šanse za opstanak. Smatra se da otprilike između 80 % i 85 % cvjetnica ovisi o oprašivanju kukaca. To znači da bi bez oprašivanja osim većine samoniklih biljaka bile ugrožene mnoge kultivirane biljke koje koristimo u prehrani – većina voća i povrća, ali i razne važne kulture poput kave i kakaa.
Znanost je do danas službeno opisala nešto više od 1 milijun vrsta kukaca koji čine više od polovice svih poznatih živih organizama na Zemlji. Općenito prihvaćena procjena je da postoji oko 6 milijuna vrsta kukaca. To znači da čovječanstvo zapravo još uvijek ne zna ništa o mnogim vrstama kukaca s kojima dijeli planet. Smatra se da u svijetu postoji između 200.000 i 300.000 vrsta beskičmenjaka koji djeluju kao oprašivači, a velika većina njih su upravo kukci (uz vrlo mali broj kralježnjaka poput šišmiša i ptica), pa ih je nemoguće sve nabrojati ili posebno isticati nečiju važnost.
Ovdje ćemo spomenuti najvažnije skupine. Od iznimne važnosti supčele (medonosne i solitarne). U Hrvatskoj je zabilježeno čak više od 720 vrstasolitarnih pčela. Također vrlo su važne muhe lebdjelice (230 do 300 vrsta), leptiri i moljci (197 vrsta dnevnih i oko 3000 noćnih), bumbari (više od 70 vrsta) te u manjoj ili većoj mjeri mnoge vrste kornjaša (tvrdokrilaca).
Prijateljsko okruženje za oprašivače
Bez obzira imamo li balkon ili veliki vrt, trebamo stvoriti povoljne uvjete u kojima će oprašivači rado obitavati. O vrtu trebamo razmišljati kao o djelu prirode. Dakle, trebamo stvoriti što prirodnije okruženje bez korištenja kemijskih sredstava. Koliko nam god prostor dopušta, trebamo se potruditi da imamo što više raznovrsnih biljaka, pa i pokoji korov. Upamtimo: „savršeni“ vrt uređen kao ljekarna rijetko je zdrav i pun života. Stoga vrtlarenju trebamo pristupiti opušteno, bez pretjeranog čišćenja i košnje trave.
Gdje god je moguće, ostavimo na travnjaku ponešto samoniklih vrsta kao što su tratinčice i pokoji maslačak. Na većim travnjacima to može biti mješavina najrazličitijih livadnih biljaka. Ako je ikako moguće, trebali bismo dopustiti da ih barem dio procvjeta, te ih potom pokositi. Tlo u nasadima bismo trebali malčirati, od ostataka iz kuhinje i vrta pripremati kompost. Neživi elementi u vrtu trebaju biti od drveta i kamena, nepravilnih oblika i poželjno je i sa sitnim pukotinama ili otvorima. Općenito, ponekad je korisno malo prepustiti prirodi da odradi dio posla.
Biljke koje privlače oprašivače
Kukce prema rascvjetanim biljkama ponajviše privlače određene boje, oblici i mirisi cvjetova. Kako bismo privukli raznovrsne oprašivače najbolje je koliko god je moguće imati što više vrsta različitih biljaka koje će cvjetati tijekom čitave vegetacijske sezone. Također, prema mogućostima i raspoloživome prostoru, bilo bi dobro da su zastupljene vrste iz raznih skupina:
- Voće i povrće. Pri planiranju sjetve i sadnje trebamo nastojati imati što više ovih biljaka – i radi nas samih i radi oprašivača. Dopustimo da procvjeta pokoji primjerak vrsta koje ne uzgajamo radi sjemena (vrste poput primjerice salate, radiča, luka, mrkve, peršina i celera); razveselit ćemo oprašivače, a mi ćemo dobiti svoje domaće sjeme za daljinu sjetvu.
- Ukrasno drveće i grmlje (osobito vrbe, ruže, magnolije, orlovi nokti, kaline, ljetni jorgovani, žutike, udikovine, likovci…);
- Jednogodišnje i dvogodišnje cvijeće (neveni, mirisne kunice, gazanije, prkosi, pelargonije, petunije, fuksije, lobelije, cinije, makovi, suncokreti, zijevalice, potočnice, šeboji, sljezovi…);
- Trajnice i lukovičaste biljke (jaglaci, kukurijeci, zumbuli, narcise, šafrani, presličice, zimzeleni, dobričice, puzave ivice, pakujci, karanfili, iglice, zvončići, ivančice, pupavice, zvjezdani, božuri, mrazovci, vrijesci, crnjuše, bršljani…);
- Začinsko i ljekovito bilje (osobito lavanda, kadulja, matičnjak, metvica, origano, ružmarin, timijan, majčina dušica, kamilica, komorač, čubar, korijandar, sljez, kotrljan, oman, boražina, gavez, plućnjak…)
Pri odabiru ukrasnih biljaka, trebamo izbjegavati moderne sorte jako ispunjenih cvjetova, jer od njih oprašivači rijetko imaju koristi: ili imaju malo ili nimalo nektara i peluda ili je jako teško dostupan. Zato su puno prikladnije biljke jednostavnih cvjetova.
Ne zaboravimo i na samoniklo bilje – ono je itekako dobrodošlo i to vrste iz svih skupina. Od grmova valja spomenuti jasene, lipe, trešnje, vrbe, bazgu, glog, trnjinu, lijesku, svibovinu… Od raznog ostalog bilja to su visibaba, procjepak, šumarica, tratinčica, čestoslavica, maslačak, djeteline, dobričica, potočnica, ivančica, šumska jagoda, plućnjak, mrtva kopriva, stolisnik, majčina dušica, ivančica, mak, različak, divlja mrkva, bršljan … Pri uređivanju vrta ne trebamo uništiti sav korov, već samo onaj koji neposredno ugrožava biljke koje uzgajamo. U dijelovima vrta zasigurno možemo ostaviti da raste pokoji primjerak gore navedenih biljaka.
Uvijek je dobro zajedno posaditi po nekoliko primjeraka iste vrste jer će ih tako kukci lakše uočiti. Također, tijekom godine u prirodi možemo prikupiti biljke ili njihovo sjeme te ih saditi ili sijati u vrtu. Mogu se i kupiti razne mješavine sjemena livadnih i vrtnih biljaka koje privlače oprašivače.
Nastambe za oprašivače
U vrtu koji je uređen u skladu s prirodnim principima, oprašivači će zasigurno pronaći obilje zanimljivih cvjetova, ali i razna skloništa i mjesta za život i razmnožavanje. To su primjerice pukotine i otvori u drvu i zidovima, prostor između kamenja, razni osušeni biljni ostaci. U zabačenim dijelovima vrta ostavimo pokoji komad drva, panj, grane, lišće, koru, dasku, ciglu… Izvrstan je i suhi biljni materijal poput osušenih šupljih stabljika kao što su slama, bazga, suncokret, trska, bambus… A možemo načiniti i manji ili veći hotel za kukce gdje će mnogi od njih pronaći dom, a mi ćemo dobiti malu atrakciju u vrtu.
Važno je da je hotel zbog jutarnjeg sunca okrenut prema jugu ili jugozapadu. Treba biti dobro učvršćen i na povišenome mjestu, ispod krova ili nadstrešnice kako po njemu ne bi padale oborine. Za hotel načinimo drveni okvir ili iskoristimo dio starog namještaja. Za manje hotele poslužit će drvena kutija ili limenka. Važno je da je stražnja strana zatvorena.
Hotel trebamo ispuniti raznim materijalima jer ćemo tako privući razne vrste kukaca. Pogodne su cigle s otvorima i/ili komade drva u kojima ćemo izbušiti rupe promjera 4 do 8 mm. Također u snopove možemo povezati već spomenute suhe šuplje stabljike. Dio otvora možemo zatvoriti vlažnom glinom ili ilovačom jer neki kukci vole sami bušiti otvore. Kako bi ga zaštitili od ptica, na kraju čitavi hotel možemo prekriti zaštitnom mrežom.
Pojilice
Osim ugodnog okruženja s raznovrsnim biljkama i skloništima, na zaštićena mjesta možemo postaviti i pojilice. To je osobito važno za vrijeme vrućina koje nisu ugodne i kukcima. Osim gotovih pojilica koje se često prodaju za pčele, možemo ih i sami jednostavno načiniti. Posudica neka bude plitka (primjerice podložak za teglu), a u nju možemo staviti pokoji kamenčić, letvicu, koru, pluteni čep ili češer kako bi kukci lakše slijetali i dolazili do vode.
Naslovna foto: Shutterstock
