16. lipnja 2026. godine na području Koprivničko-križevačke županije u organizaciji Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede održana je demonstracijska aktivnost „Konzervacijska poljoprivreda – prikaz dobrih praksi“. Edukacija je održana na poljoprivrednim površinama Obrta Rajn u mjestu Peščenik 34 (općina Sokolovac).

Cilj edukacije bio je prikaz rada priključaka koji se koriste kod reduciranog sustava obrade tla te međusobna razmjena iskustava poljoprivrednika koji primjenjuju „klimatski prilagođene poljoprivredne prakse“ radi zaustavljanja degradacije tla i ublažavanja učinaka klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju. Na radionici su sudjelovali poljoprivrednici iz kontinentalnog dijela Republike Hrvatske s ciljem razmjene iskustava i stjecanja novih znanja te vještina.

Pokrovni usjevi čuvaju vlagu i poboljšavaju stanje tla

Dio prikazanih praksi odnosi se na sustave obrade tla, plodored, uvođenje pokrovnih usjeva i mahunarki u strukturu sjetve. Na ARKOD parceli na kojoj je održana edukacija početkom lipnja je obavljena žetva konzumnog graška. Nakon žetve graška po prvi put se na ovom gospodarstvu kao postrni usjev sije suncokret najranije vegetacije. Jedan od propisanih uvjeta koje su obavezni provoditi poljoprivrednici – korisnici eko-sheme 31.06. Konzervacijska poljoprivreda jest da tijekom godine za koju su podnijeli zahtjev, provode minimalno dvopoljni plodored. Na ovom je poljoprivrednom gospodarstvu cilj uzgoja sekundarnog usjeva postići još jednu žetvu u ovoj godini. Sekundarni usjevi koji se siju u postrnom roku mogu biti tzv. „cash“ usjevi kao u ovom primjeru.

No, u postrnoj sjetvi mogu se sijati i tzv. „cover“ usjevi (pokrovni usjevi) kojima se postiže konzervacijski učinak na tlo (čuvanje vlage tla, povećanje biogenosti tla, popravak strukture tla, sprječavanje erozije…) i/ili „catch“ usjevi (usjevi „hvatači“), a to su biljne vrste koje su sposobne usvajati hraniva iz tla, naročito nitrate i na taj način spriječiti njihovo ispiranje i dodatno onečišćenje okoliša. Tijekom edukacije istaknute su prednosti pokrovnih usjeva koji u ljetnom razdoblju omogućuju povoljnije stanje vlage i temperature tla. Golo tlo brže se zagrijava u odnosu na pokriveno tlo (živom biljkom ili mrtvim biljnim ostatcima). Fotografije prikazuju razlike u temperaturi golog i pokrivenog tla (glavnim usjevom) istog dana (19. lipnja 2026. godine u 11 sati) na dvije susjedne parcele. Golo tlo ima 6 °C veću temperaturu u odnosu na pokriveno tlo. Razlike tijekom ljetnog razdoblja još su veće. Temperatura tla ne utječe samo na gubitke vlage iz tla, već značajno utječe na biološka svojstva tla.

Reducirana obrada tla u središtu demonstracijske aktivnosti

Korisnici spomenute eko-sheme obvezni su provoditi reduciranu obradu kojom se tlo ne prevrće i/ili izravnu sjetvu u neobrađeno tlo tijekom proizvodne godine. Stoga su na ovoj aktivnosti prezentirani neki od prihvatljivih načina takve obrade. Reducirana ili minimalna obrada uključuje svaki sustav u kojem se tlo remeti manje nego kod konvencionalne obrade, ali više nego kod no-till metode.

Osim smanjenog broja radnih operacija, smanjena je i dubina rada, što se uvijek mora prilagoditi svojstvima tla i zahtjevima kulture. Sudionici su mogli vidjeti rad lančaste tanjurače. Za razliku od diskova klasičnih tanjurača koji režu, lančasta varijanta „češlja“ površinu, čupa i reže žetvene ostatke te ih ravnomjerno raspoređuje. Ova tanjurača ne priprema klasičan sjetveni sloj.

Strip-till tehnologija donosi nove mogućnosti proizvođačima

Prema iskustvima poljoprivrednika, strip-till tehnologija daje najbolje rezultate u suhim ili umjereno suhim uvjetima. Budući da je termin ove edukacije dogovoren unaprijed, tlo je bilo nešto vlažnije od optimuma. (Prema podacima s najbliže meteorološke postaje Reka, tijekom prve polovice lipnja palo je ukupno 102,6 mm oborina, od čega čak 48,6 mm samo 14. i 15. lipnja).

Nakon prohoda lančaste tanjurače, prikazana je obrada tla u trake i sjetva postrnog usjeva. Prilikom obrade i sjetve u trake (strip-till), tlo se prorahljuje samo unutar sjetvene trake (širine 10 do 20 cm i dubine 5 do 10 cm), dok ostatak površine ostaje netaknut i prekriven muljem ili žetvenim ostatcima koji služe kao zaštita od erozije. Ova metoda kombinira prednosti isušivanja i zagrijavanja tla (karakterističnih za konvencionalnu obradu) s prednostima no-till sustava koji čuva tlo od degradacije.

Iako je ovaj način obrade u Republici Hrvatskoj zastupljen tek posljednjih nekoliko godina na površinama malog broja proizvođača, na edukaciji su se aktivno razmjenjivala iskustva. Iskusniji poljoprivrednici nesebično su s prisutnima podijelili savjete o podešavanju strojeva ovisno o tipu i vlažnosti tla, ali i prve početničke pogreške. Posebno su istaknuli uštede u troškovima obrade te manji rizik proizvodnje u stresnim godinama.

Cjeloživotno učenje ključ je uspješne poljoprivredne proizvodnje

Nakon prezentacija na oranici, edukacija je nastavljena u Vatrogasnom domu Peščenik. Predavanja su obuhvatila prikaz vremenskih prilika u 2026. godini, odstupanja oborina i temperatura u odnosu na višegodišnje prosjeke te nekoliko primjera ratarske proizvodnje uz redukciju obrade.

Svaka je godina specifična, a potrebe gospodarstava različite, zbog čega pravila koja su vrijedila lani često ne vrijede danas. Poljoprivreda iziskuje cjeloživotno učenje, a uspjeh ovisi o velikom broju čimbenika na koje proizvođač ne može utjecati. Upravo zato praktični prikazi i demonstracijske aktivnosti imaju veliku vrijednost jer omogućuju izravnu razmjenu znanja na terenu.

Ove se aktivnosti održavaju sukladno Pravilniku o provedbi intervencije 78.01. Potpora prenošenju znanja iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Provedba se nastavlja već tijekom ljetnih mjeseci, a raspored održavanja za cijelu Hrvatsku dostupan je na poveznici: https://akis.mps.hr/edukacije/demonstracije/.

Foto: mr. sc. Tatjana Martinović

Prethodni članakStaklenka je bila dobro zatvorena, a pekmez se ipak upljesnivio. Evo gdje većina pogriješi
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.