U gradskoj vijećnici Novog Vinodolskog krajem ožujka i početkom travnja održan je dvodnevni znanstveni skup. “Mjesto i uloga pčele u okolišu – Od Vinodolskog zakona do današnjih dana”.
Skup je otvorila ministrica poljoprivrede Marija Vučković. U svom obraćanju ministrica Vučković naglasila je nezamjenjivu ulogu pčela i pčelarstva u razvoju poljoprivrede. Također očuvanju biološke raznolikosti i prehrambene sigurnosti te u tom kontekstu podsjetila kako su pored redovnih mjera sektoru. Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede reagirali nizom izvanrednih mjera pomoći u cilju nadoknade štete pomora pčela.
Ova je djelatnost uvrštena i u novi paket mjera Vlade RH u okviru 26,5 milijuna eura vrijedne mjere za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje. Iz Nacionalnog pčelarskog programa prošle godine u potpunosti je iskorištena omotnica u ukupnom iznosu od 2,4 milijuna eura. Dodatno, kroz Program ruralnog razvoja hrvatskom pčelarstvu do sada je isplaćeno ukupno 22,3 milijuna eura. Novo programsko razdoblje do 2027. donosi gotovo 60-postotno povećanje omotnice za pčelarstvo, i to na 3,7 milijuna eura samo u ovoj godini.
Skup je okupio znanstvenike s četiriju najvećih hrvatskih sveučilišta (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek) i članove pčelarskih udruga iz Hrvatske. U zanimljivim predavanjima istaknuta je važna uloga pčela u očuvanju bioraznolikosti, ekosustava i okoliša, a razmatrana je i kvaliteta pčelinjih proizvoda. Također su promovirani med i drugi vrijedni pčelinji proizvodi za koje hrvatski i europski potrošači pokazuju sve veći interes.
Na skupu je izneseno da je EU najvažnije uvozno tržište meda i od ukupne količine svjetskog uvoza oko 40% meda uvozi se na tržište EU. Najveći potrošač meda je Njemačka. Potrošnja meda u zemljama EU iznosi po stanovniku od 3 do 8 kilograma godišnje dok je u Hrvatskoj višestruko manja. EU proizvodi svega 52 posto meda za svoje potrebe, što je iznimno velika, ali zasad neiskorištena prilika za hrvatsko pčelarstvo. Hrvatsko tržište razmjerno je malo za aktualnu proizvodnju meda pa je trenutačna mala potrošnja meda poticaj za izvozno orijentirano pčelarstvo.
U povijesti svjetskog pčelarstva Hrvatska je zabilježena kao zemlja u kojoj se pčelarstvo kao organizirana djelatnost spominje još u 13. stoljeću. Točnije 6. siječnja 1288.g. u Vinodolskom zakonu – prvom tekstu hrvatskog srednjevjekovnog statutarnog prava na hrvatskom jeziku, čakavskom narječju i hrvatskom pismu – glagoljici.
Znanstveni skup održan je pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razreda za prirodne znanosti, a organizatori skupa bili su Agronomski, Veterinarski i Fakultet šumarstva i drvne industrije Sveučilišta u Zagrebu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Nastavni zavod za javno zdravstvo i Udruženje pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije – Primorsko – goranski pčelarski savez (UPU PGŽ), Grad Novi Vinodolski, Hrvatski pčelarski savez (HPS), Udruga pčelara Grada Novi Vinodolski i Hrvatska udruga senzornih analitičara meda (HUSAM).
U Republici Hrvatskoj u 2023. ovom djelatnošću bavi se 9 262 pčelara. Evidentirano je gotovo pola milijuna pčelinjih zajednica. Pri čemu se bilježi blagi porast. Među 42 poljoprivredno-prehrambena proizvoda čiji naziv je registriran u EU kao zaštićena oznaka izvornosti i zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, nalazi se i Slavonski med, Zagorski bagremov med i Goranski medun. Dok je u postupku Dalmatinski med i Istarski med / Istrski med.
