Sve kraći dani usmjeravaju pčele na pripreme za zimu. Nastupaju jutarnje magle pa sve više borave u košnici, a za lijepog vremena nalaze još ponešto hrane u prirodi. U ovom mjesecu sve košnice moraju biti pregledane, a okviri posloženi za zimovanje.

Za većinu košnica ovo je jedno od posljednjih otvaranja pri kojem vadimo i preslagujemo okvire za zimski raspored legla i hrane. Jesenski pregled mora biti detaljan da bi dobili uvid u snagu i opće stanje svake zajednice. Ako bude potrebno dodatno napravimo ono za što još nije kasno. Posebnu pažnju posvećujemo mladim rojevima. U rujnu prestaje bilo kakva ozbiljnija pčelinja paša. Još cvatu poneke biljke i pčele ih posjećuju pa na letu možemo primijetiti kako unose pelud. U ovom mjesecu neznatni, ali ipak prisutni izvori hrane su i raspucali plodovi voća.

Košnice otvaramo prije podne kad je većina pčela u potrazi za hranom, a da besposlene iz drugih na pčelinjaku ne bi naveli na grabež. Prilikom ovog pregleda, a prije zimovanja, potrebno je provjeriti nalaze li se unutar zajednice neki od znakova pčelinjih zaraznih bolesti. Bolesti s kojima pčele mogu ući u zimu i prenijeti ih na proljetno leglo mogu biti uzrok slabljenja, ali i propadanja zajednica.

Smanjenjem legla i broja pčela lakše se na okvirima uočavaju znakovi američke gnjiloće pčelinjeg legla. Zato je ovaj pregled značajan jer se bez problema uočavaju zaostale poklopljene stanice koje su raštrkane po okviru. Takve stanice treba provjeriti, a ako su u njima uginule ličinke uzorak treba poslati na dijagnostičku obradu, iako na poklopcima nisu uočeni karakteristični znakovi bolesti kao što su do polovice uvučeni i vlažni poklopci. U slučaju da se bolest potvrdi treba u suradnji s nadležnim veterinarom provesti propisane mjere.

Smanjenjem površine legla i broja pčela postiže se dojam pojačane invadiranosti varoom. Najvjerojatnije se radi o prelaženju varoa sa starijih pčela koje će uskoro uginuti, na mlade koje se spremaju prezimiti. Do sada je već trebalo obaviti dijagnostičko tretiranje i nakon utvrđivanja broja varoa poduzeti daljnje liječenje. U suprotnom pri manjem broju otpalih varoa možemo pričekati da iz saća izađe gotovo sve leglo i onda obaviti konačno suzbijanje. Nozemozu ćemo teško uočiti pri jesenskom pregledu, jer su pčele još uvijek aktivne. Jedino se u slučaju dužeg kišnog razdoblja, kad pčele ne mogu izlijetati iz košnice, mogu naći tragovi izmeta na okvirima. To je vrlo upozoravajuće i zahtijeva žurnu primjenu mjera suzbijanja i liječenja. U zadnjim dohranjivanjima treba dodati lijek protiv nozemoze u sirup ili staviti ljekovite pogače.

Raspored okvira

Za vrijeme ovog pregleda okvire moramo posložiti u konačni raspored za zimovanje. Kod rada s okvirima moramo biti oprezni kako ne bi oštetili maticu. U ovo doba godine teško ju je nadomjestiti. Skidamo preostale medišne nastavke, vadimo matične rešetke i zajednicu svodimo na broj okvira i nastavaka na kojem će prezimiti. Prema broju raspoloživih i potrebnih okvira određujemo koji će ostati. Staro crno saće s deformiranim i suženim stanicama, kao i ono s mnoštvom trutovskih stanica vadimo iz košnica.

U sredini plodišta ostavljamo saće koje je pravilno izgrađeno i iz kojeg su izležene 2 do 3 generacije pčela jer je toplije od mladog u kojem još nije bilo legla. Broj okvira koje ćemo ostaviti u sredini za zimsko klupko ovisi o tipu košnice i snazi pojedine zajednice. Pored tih okvira stavljamo okvire s peludom i tek onda s medom. Ako je potrebno, višak prostora do kraja košnice možemo omeđiti pregradnim daskama. Tako pčelama ostavimo samo onaj prostor koji lijepo zaposjedaju.

Količina i kakvoća meda

Ove godine je veliki problem osigurati dovoljno kvalitetnog meda za zimovanje zajednica. Uz odstupanja od kraja do kraja u kojem imamo pčelinjak smatra se da je 15 do 25 kg meda dovoljno za uspješno prezimljavanje svake zajednice. Te količine osiguravaju i rani proljetni razvoj. Uz toliko meda potrebno je još i 2 do 3 okvira peluda.

Da li će to biti dovoljne količine meda za uspješno prezimljavanje ovisi o tipu košnice te jačini i dužini nadolazeće zime. Potrebe za većim količinama hrane izražene su pri uznemiravanju pčela tijekom zimovanja i kasnih proljetnih paša oko pčelinjaka. Ako smo ostavili više meda nego što će biti potrebno tijekom zime, nećemo ga izgubiti niti će se on pokvariti. Med se najbolje čuva u košnici pa ćemo ga pronaći u proljeće. Tada ga možemo upotrijebiti za ubrzan proljetni razvoj. I to je jedan od razloga da se u košnici nalazi kvalitetan med koji se neće kristalizirati.

Količinu meda najtočnije određujemo pčelarskom vagom, a najčešće procjenom površine saća s poklopljenim medom. Računa se da tri četvorna decimetra s obje strane okvira sadrže oko 1 kg meda. Jedan dm2 sadrži oko 1/3 kg meda. Tako iz dimenzija okvira košnica s kojima pčelarimo možemo prilično točno procijeniti koliko meda ostavljamo za zimovanje. Kad u košnici ima dovoljno meda moramo obratiti pozornost i na njegovu kvalitetu.

Med od medljike, suncokreta, voćnog ili grožđanog soka nije prikladan za zimovanje. Medljikovac pčele obično ne poklapaju pa ga tako možemo prepoznati. Iako nepoklopljen, on je gust i taman i ne curi iz stanica kad nagnemo okvir. Na nekim područjima obilno cvate bršljan čiji med također vrlo brzo kristalizira. Takve vrste meda treba izvrcati, a preostali dio zimnice nadopuniti šećernim sirupom ili pogačama, ako je jesen topla pa za to još nije prekasno.

Za uspješno prezimljavanje moguće je u košnicama ostaviti pola količine meda od šećera, a pola kvalitetnog prirodnog. Uvijek su najbolji proljetni medovi pa sada upotrijebimo okvire iz pričuve s voćnim i bagremovim medom ako smo ih imali i spremili za ovu dopunu.

Neprijatelji i štetnici pčela

Sada prijeti i najveća opasnost od osa, stršljena i mrava. Ose unatoč borbi i branjenju pčela na letu bezobrazno ulaze u košnice i odnose med ili ličinke kojima hrane svoje leglo. Uz to ometaju sklad zajednice i remete rad pčela. Stršljeni također mogu ući u košnice. Više ih se može vidjeti kako ispred leta ili na samom letu hvataju i odnose pčele koje se vraćaju s paše.

pčele i pčelinjak
Protiv osa možemo se boriti postavljanjem plastičnih boca u kojem se nalazi sirup od octa i zašećerenog piva

Protiv osa se možemo pokušati boriti postavljanjem oko pčelinjaka boca s uskim i visokim grlom u koje smo ulili razrijeđeni voćni sirup s malo octa ili zašećerenog piva. Ose privlači miris takvih smjesa, one ulaze u boce i ne mogu više izaći. Pčele ne vole takve mirise i ne ulaze u boce. Postoje i različito konstruirane lovke u koje se hvataju ose i stršljeni.

Mravi rijetko ulaze u košnice kroz leto. Većinom nalaze pukotine na košnicama ili između nastavaka kroz koje ulaze i najčešće u malim količinama kradu med jer ih pčele tjeraju. Veći broj mrava u košnici ukazuje na slabu zajednicu koja se nije u stanju obraniti.

Pčele na plodovima voća

Često se misli kako pčele napadaju i progrizaju voćne plodove, a naročito slatko grožđe. Pčelinja usta građena su tako da imaju čeljusti kojima mogu gristi. Međutim one grizu voštane poklopce na stanicama saća u košnici, prepreke i nečistoće koje se nađu u košnici kako bi ih mogle iznijeti van. Kako im je osnovna hrana nektar iz cvijeta, usni aparat za hranjenje prilagođen je sisanju, a ne griženju. Istina je da pčele nalazimo na oštećenim zrelim plodovima koji sadrže šećer. Naći ćemo ih na grožđu, otpalim ili na stablu oštećenim jabukama, kruškama, šljivama i svim drugim plodovima koji su zreli i slatki.

pčele
Iako se pčele mogu naći na grožđu i drugom voću, one ne oštećuju plodove, već se hrane sokom već oštećenih plodova od drugih kukaca

Naći ćemo ih također i na zrelom bobičastom voću. Međutim, oštećenja i progrizanje cijelih plodova ne rade pčele nego drugi kukci, najčešće prije spomenuti stršljeni i ose. Pčele pronađu oštećene i progrizene plodove pa i one koriste dostupan sladak sok i mi ih tada vidimo, ali ih same ne grizu. Oštećenja plodova na stablu mogu napraviti i ptice, a na grmolikim biljkama i miševi. Ove godine ima mnogo miševa koji zbog svoje brojnosti, vrućine i suše grizu sve do čega mogu doći, čak i plodove rajčice i krastavaca kako bi došli do hrane i vode.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje