Termini „organska piletina“, „piletina iz slobodnog uzgoja“ i „piletina bez antibiotika“ postali su popularni u lancu opskrbe hranom. Kako potrošači postaju svjesniji i zabrinutiji zbog svog zdravlja i dobrobiti životinja, peradarska industrija trudi se odgovoriti na te izazove. Ovaj članak otkriva kako potrošači i vlade zahtijevaju smanjenje upotrebe antibiotika u poljoprivredi kako bi se na taj način spriječila globalna prijetnja zdravlju.
Posebno su glasni zahtjevi za uzgoj piletine bez upotrebe antibiotika (eng. ABF antibiotic-free chicken). Kao rezultat toga, proizvođači, trgovci na malo i restorani u ponudu su uveli piletinu uzgojenu bez upotrebe antibiotika. Vlade su također izradile strože propise kako bi spriječile zloupotrebu ili prekomjernu upotrebu antibiotika u hrani za životinje.
Zbog čega je došlo do takve prilagodbe različitih strana na globalnoj razini? Sve je započelo zbog zabrinutosti potrošača uslijed razvoja otpornosti na antibiotike.
Predviđa se da će zbog otpornost na antibiotike umrijeti više ljudi nego od raka do 2050. godine.
Za uzgajivače peradi, osiguravanje dobrog zdravlja crijeva životinja važno je za sprječavanje bolesti uslijed smanjene upotrebe antibiotika na farmi.
Potrošači traže proizvodnju bez upotrebe antibiotika
Većina otpornosti na antibiotike rezultat je pogrešne i prekomjerne upotrebe ili zloupotrebe antibiotika. Međutim, javnost je zabrinuta zbog upotrebe antibiotika u poljoprivredi iz nekoliko razloga:
- Antibiotici koji se koriste na farmama koriste se i za liječenje ljudi.
- Životinje mogu prenijeti otpornost na ljude putem živog kontakta i/ili kontaminacije okoliša.
- Meso, mlijeko i jaja zaraženih životinja (na primjer, meso peradi koje sadrži E. coli otpornu na antibiotike) mogu prenijeti otpornost na ljude.
Zašto je otpornost na antibiotike opasna?
1945. godine Sir Alexander Fleming dobio je Nobelovu nagradu za otkriće penicilina. U svom govoru na ceremoniji dodjele nagrade već je tada upozorio da bi bakterije mogle postati otporne na lijekove. To znači da se neke bakterije koje treba ubiti antibioticima mogu prilagoditi, preživjeti i razmnožavati se. Ponekad one tu osobinu prenose na druge bakterije prisutne u crijevima. Antimikrobna rezistencija (AMR) opasna je jer kada se ljudi ili životinje razbole ne može ih se uspješno liječiti.
Danas, 80 godina kasnije, antimikrobna rezistencija jedna je od najvećih prijetnji globalnom zdravlju, sigurnosti hrane i razvoju, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). Prema izvješću koje je 20. siječnja 2022. objavio medicinski časopis Lancet, gotovo 1,3 milijuna smrtnih slučajeva 2019. godine izravno je povezano s bolestima koje su uzrokovali mikrobi otporni na lijekove. Široka upotreba antibiotika mogla bi značajno povećati taj broj i uzrokovati smrt oko 10 milijuna ljudi do 2050. godine, što znači da će svake tri sekunde biti izgubljen jedan život. Drugim riječima, superbakterije mogle bi biti veći ubojica od raka, kao što je prikazano na dijagramu u nastavku.
Graf 1. Broj smrti godišnje koje se mogu pripisati otpornosti na antibiotike (AMR) u usporedbi s drugim uzrocima (u milijunima)
Ova alarmantna statistika otkriva hitnu potrebu za sveobuhvatnim globalnim promjenama kako bismo se uhvatili u koštac s otpornošću na antibiotike na svim frontovima, od zdravstvene industrije do poljoprivrede.
Vlade uvode politike za sprječavanje otpornosti na antibiotike
Poljoprivrednici su počeli stavljati antibiotike u hranu za piliće 1950-ih nakon što su primijetili nižu smrtnost i brže dobivanje na tjelesnoj težini povezano s upotrebom antibiotika. Dok su 1950-e i 1960-e bile zlatno doba otkrića antibiotika, napredak je usporen u sljedećim desetljećima, a novi antibiotici trenutno se ne otkrivaju. U međuvremenu, mikrobi su evoluirali i postali otporni na mnoge antibiotike dostupne i ljudima i životinjama. Zbog toga su regulatorna tijela postrožila odredbe o antibioticima u stočnoj hrani.
Trenutačno su glavni razlozi upotrebe antibiotika u proizvodnji peradi liječenje bolesti, prevencija bolesti ili poticanje rasta. U mnogim zemljama prva upotreba sada mora isključiti antibiotike koji su od medicinskog značaja za ljude. Druga i treća upotreba sve se više ograničavaju, kao što je prikazano na vremenskoj traci u nastavku.
Graf 2. Raste zabrinutost zbog upotrebe antibiotika u stočnoj hrani
Danska je pionir u ovom području i uspostavila je kreativne načine praćenja propisa. Na primjer, danska vlada uvela je sustav za javno prozivanje onih koji zloupotrebljavaju lijekove. Izrađuje se popis veterinara i farmi koje koriste najviše lijekova te se odlazi na te farme kako bi se saznalo zbog čega ih koriste u tolikoj mjeri.
I druge zemlje slijede njihov primjer i stvaraju vlastita pravila, a fokus na smanjenje upotrebe antibiotika u stočnoj hrani nastavlja rasti na globalnoj razini. Mnogi proizvođači, trgovci na malo i lanci restorana razvili su paletu prehrambenih proizvoda i ponudu jelovnika kako bi odgovorili na potražnju potrošača.
Mnogi su proizvođači uspješno prešli na proizvodnju bez antibiotika ili smanjili upotrebu antibiotika. Kako bi se spriječile bolesti peradi i pospješio rast brojlera, važno je prilagoditi njihovo vanjsko i unutarnje okruženje.
Kada je riječ o vanjskom okolišu, važno je da stručnjak za hranidbu peradi procijeni sve čimbenike okoliša, poput pitke vode i kvalitete zraka. Biosigurnost, upravljanje farmom i programi cijepljenja također igraju važnu ulogu u održavanju sigurnosti jata.
Unutarnje okruženje povezano je sa zdravljem crijeva, a zdravlje crijeva s imunitetom i rastom.
Potpuni program za zdravlje crijeva kao što je Seed, Feed, Weed (SFW) pomaže smanjiti upotrebu antibiotika kod peradi na sljedeći način:
- Uvođenjem organizama koji pogoduju zdravlju crijeva (tj. probiotika)
- Hranjenjem i održavanjem odgovarajućeg okruženja u kojem oni mogu preživjeti
- Iskorjenjivanjem štetnih organizama prije nego što nasele crijeva
Tako se sprječava patogene bakterije da se vežu za epitel i održava mikrobna raznolikost te poboljšava prirodna obrana životinje.
Zaključno možemo reći da, uz alarmantna predviđanja o tome što bi otpornost na antibiotike mogla učiniti zdravlju i egzistenciji ljudi, peradarska industrija poduzima korake za smanjenje upotrebe antibiotika u hrani za životinje. Mnoge tvrtke i farme posljednjih su godina uspješno prešle na proizvodnju bez antibiotika ili smanjile upotrebu antibiotika. To pokazuje da su alternative antibioticima dostupne kako bi pomogle proizvođačima da održe svoje poslovanje. Osim toga, održiva proizvodnja peradi također može pomoći tvrtkama da osvoje novo tržište i steknu konkurentsku prednost.
Izvor: https://www.alltech.com/hr-hr/blog
