Papar je utjecao na ljudsku kulturu od davnina. Dokazi o upotrebi ove tropske ljekovite biljke i začina mogu se naći u svakoj velikoj civilizaciji. U srednjevjekovnoj Europi bio je često sredstvo plaćanja i cijenjen gotovo poput zlata. To je najčešće korišten začin diljem svijeta. Usto ima brojne ljekovite učinke koji mogu pomoći i u uzgoju peradi.

Razlikujemo crni, bijeli i zeleni papar. Crni papar nastaje od nedozrelih, zeleno obranih i zatim sušenih plodova. Tijekom nekoliko minulih stoljeća uzgajatelji domaćih purana bili su suočeni s velikim mortalitetom njihova pomlatka u prvim danima života. Održavanje osjetljivih purića, u tradicijskom slobodnom uzgoju, zahtijevalo je mnogo napora i određena znanja. Kako bi spriječili uginuća, zbog iznenadnog pothlađivanja ili infekcije crijevnim i dišnim nametnicima, dovijali su se na različite načine, pa su među ostalim običavali purićima davati zrna crnog papra izravno u kljun.

Još i danas, među starijom populacijom uzgajatelja zagorskih purana, ukrasnih fazana i paunova postoje pojedinci koji koriste to drevno znanje. Recentna znanstvena istraživanja provedena u nekoliko zemalja potvrdila su ispravnost takve prakse. Antibiotici za poticanje rasta u stočnoj hrani sastavni su dio industrijske proizvodnje peradi više od pedeset godina.

Korištenje antibiotika u hranidbi životinja kao poticanja rasta nesumnjivo je bilo korisno za zootehničko poboljšanje parametara učinkovitosti i prevenciju protiv bolesti. Međutim, prijetnje biološke sigurnosti za zdravlje ljudi i životinja koje proizlaze iz povećanja otpornosti patogena na antibiotike i nakupljanja ostataka antibiotika u životinjskim proizvodima i u okolišu doveli su u pitanje njihovo daljnje korištenje u hranidbi životinja.

Papar u hranidbi peradi

Vrijednost sirovina dostupnih domaćim životinjama ovisi o kvaliteti i važnosti mikrobnog opterećenja životinje domaćina, osobito u probavnom traktu i okolišu. Za razliku od preživača, perad nema prirodnu bakterijsku floru sposobnu razgraditi sve hranjive tvari. Potonji su obdareni otpornošću i ograničenim imunitetom protiv infekcije kolonizacijom potencijalno patogenih mikroorganizama. U tu je svrhu preporučena uporaba antibiotika kao faktora rasta i inhibitora patogenih bakterija; sve kako bi se poboljšala proizvodnja i zdravlje. No, to više nije moguće nakon zabrane koju je 2006. godine donijela Europska unija. To je dovelo do loših performansi i ponovnog pojavljivanja patogena koji mogu izazvati bolesti i gospodarske gubitke na farmama. U tom kontekstu, biljni ekstrakti, koji se nazivaju i fitobiotici ili fitogeni, bili su predmet istraživanja kako bi se procijenila korist od njihovog uključivanja u hranu namijenjenu životinjama kao ne-antibiotskih čimbenika rasta, poput primjerice probiotika, prebiotika i sinbiotika. Potonji već imaju svoje mjesto u prehrani životinja.

 class=
Papar je moguće dodavati u obrok od 0,5 do 1 %

Rezultati novijih studija pokazali su da dodavanje fino mljevenog crnog papra u obrok (0,5 do 1 %) povećava tjelesnu masu brojlera u kontrolnoj skupini; ima dobre učinke na neke biokemijske vrijednosti krvi, parametre imuniteta i crijevnu mikrobnu populaciju. Također se pokazalo da sadržani alkaloid piperin može značajno poboljšati apsorpciju selena, vitamina B skupine, beta karotena i drugih hranjivih sastojaka. Nadalje, aktivni alkaloid podržava razgradnju masti, ubrzava metabolizam energije u tijelu i povećava protok probavnog soka. Piperin je proučavan zbog brojnih mogućih fizioloških učinaka, ali mehanizmi djelovanja još nisu poznati.

Crni papar je prepun hranjivih tvari i vitamina, a perad ga rado jede kad je umiješan u standardnu hranu. Sadrži dostanu količinu kalija, kalcija, cinka, mangana, željeza, magnezija i vitamina B skupine, vitamine C, A i K; također i flavonoide poput karotena, kriptoksantina, zeaksantina i likopena. Kad je u pitanju probava crni papar djeluje protuupalno, antioksidativno i antibakterijski ako se dodaje u osnovni obrok, u koncentracijama od 1 do 5 %, tijekom tri tjedna. Treba ga samljeti neposredno prije upotrebe kako bi se smanjio gubitak korisnih eteričnih ulja i drugih ljekovitih sastojaka.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje