Virusi ptičje gripe šire se izravnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili kontaminiranom hranom za životinje, vodom, opremom i odjećom. Vijesti o ptičjoj gripi ponovno se javljaju diljem svijeta, kao i u Hrvatskoj.

Pronađeni virus u Hrvatskoj pripada podtipu H5N8 za koji do sada nije utvrđeno da uzrokuje zarazu kod ljudi. Slučajevi H7N3 potvrđeni su u SAD-u, H5N8 je prijavljen u Poljskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Češkoj, Ukrajini i Njemačkoj, dok su H5N6 i H5N1 otkriveni u Vijetnamu i na Filipinima. Ove zemlje izlučile su na tisuće ptica ove godine kako bi se spriječilo širenje virusa ptičje gripe.

Ptičja gripa je bolest uzrokovana virusima influence tipa A, koji mogu zaraziti i divlje i domaće ptice. Postoje dvije kliničke vrste virusa influence kod peradi: visokopatogeni (VP) i niskopatogeni (NP). Visokopatogeni sojevi virusa ptičje gripe mogu se brzo širiti među jatima peradi i uzrokovati zatajenje više organa i iznenadnu visoku smrtnost. Visokopatogeni sojevi ptičje gripe mogu se pojaviti kao asimptomatske infekcije, bolesti dišnog sustava ili izazvati smanjenje proizvodnje jaja.

Znakovi i simptomi ptičje gripe kod peradi

Simptomi koji ukazuju na prisutnost ptičje gripe kod peradi su sljedeći:

  • iznenadna smrt bez ikakvih znakova
  • ljubičaste promjene boje podbradnjaka, krijeste i nožica
  • otečena glava, kapci, krijesta, podbradnjak i zglobovi
  • jaja s mekom ili izobličenom ljuskom
  • smanjena nesivost
  • nedostatak energije, apetita i koordinacije
  • proljev
  • iscjedak iz nosa
  • kašalj ili kihanje
  • nakostriješeno perje
Važna je higijena hranilica

Mjere prevencije

Virusi ptičje gripe šire se izravnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili kontaminiranom hranom za životinje, vodom, opremom i odjećom. Stoga je biosigurnost prvo i najvažnije sredstvo prevencije na farmama.

Kako bi se spriječio unos virusa u jato, proizvođačima se savjetuju sljedeće mjere:

1. Smanjiti prisutnost svega što privlači divlje životinje:

  • ukloniti stajaću vodu, izbjegavati nakupljanje vode, izbjegavati hodanje ili prijenos opreme u blizini stajaće vode koju koriste divlje životinje.
  • smanjiti izvore hrane, ne hraniti divlje životinje, hranilice postaviti na čiste podloške, pravovremeno čišćenje područja u kojima se skladišti hrana, često kositi i uklanjati otpalo voće ako ga ima.
  • prekrivati otpad, ne smije se gomilati otpad u blizini peradnjaka, dobro zatvaranje kontejnera za otpad i pokrivanje trupla.

2. Spriječiti pristup divljim životinjama: postaviti mreže, pregrade i druge mjere za odvraćanje ptica, kao što su repelentni gel ili šiljci.

3. Postaviti mjere za odvraćanje divljih životinja: često premještati i mijenjati naprave za zastrašivanje.

4. Perad držite podalje od područja koja posjećuju divlje ptice: držite perad u zatvorenom prostoru u vrijeme visokog rizika, a ako ne mogu biti u zatvorenom prostoru, osigurajte da divlje ptice ne mogu pristupiti izvorima hrane i vode.

5. Pokrijte ispuste: zaštititi perad koja je mogla doći u kontakt s divljim pticama, kao što su manja jata na ispustima.

6. Kontrolirati pristup ljudi i opreme peradnjaku: ako se u području nalaze zaražene divlje ptice, smanjiti kretanje ljudi, vozila ili opreme u i iz područja u kojima se drži perad. Promijeniti odjeću prije i nakon kontakta sa životinjama, a isto tražiti i od posjetitelja.

7. Održavati čistoću farme, nastambi, opreme, vozila i obuće: redovito dezinficirati. Komercijalni uzgajivači trebaju očistiti i dezinficirati peradnjak na kraju svakog proizvodnog ciklusa. Oprati ruke prije i nakon kontakta sa životinjama.

8. Izbjegavati uvođenje životinja nepoznatog zdravstvenog statusa u jato: nabavljati samo životinje za koje se može potvrditi da su zdrave. Nove životinje staviti u dvotjednu karantenu u odvojene prostore, kako bi se osiguralo da su zdrave.

9. Prijaviti bolest i uginuće životinja: kod uočavanja bilo kakvih problema, obratiti se veterinaru. Ako se bolest potvrdi, brze reakcije pomoći će u zaštiti drugih jata u tom području.

10. Na odgovarajući način odložiti gnojivo i uginulu perad.

11. Provoditi nadzor: pridržavati se lokalnih propisa koji se odnose na protokole praćenja i testiranja životinja kao minimalne smjernice.

Liječenje ptičje gripe u peradi

Liječenje antivirusnim lijekovima nije odobreno ili preporučeno. Najbolje je uspostaviti sustav praćenja i preventivne biosigurnosne mjere.

Za suzbijanje i iskorjenjivanje bolesti potrebno je izlučiti sve bolesne životinje. Za izlučivanja Svjetska organizacija za zdravlje životinja(OIE) preporučuje sljedeće:

  • humano usmrćivanje svih zaraženih i izloženih životinja;
  • odgovarajuće odlaganje trupova i svih proizvoda životinjskog podrijetla;
  • nadzor i praćenje potencijalno zaražene ili izložene peradi;
  • strogu karantenu i kontrolu kretanja peradi i svih rizičnih vozila;
  • temeljitu dekontaminaciju zaraženih prostora i
  • razdoblje od najmanje 21 dan prije uvođenja novog jata.

Cijepljenje predstavlja snažnu podršku programu iskorjenjivanja bolesti ako se koristi u kombinaciji s drugim metodama suzbijanja. Korištenje hitnog cijepljenja kako bi se smanjila stopa prijenosa može biti alternativa preventivnom izlučivanju, čime bi se smanjila osjetljivost zdravih jata koja su ugrožena.

Jeste li znali?

Potrebna temeljita toplinska obrada peradarskih proizvoda (uključujući jaja) prije konzumacije. Iako virusi influence ptica tipa A obično ne zaraze ljude, zabilježeni su rijetki slučajevi zaraze ljudi nakon nezaštićenog kontakta sa zaraženim životinjama ili površinama kontaminiranim virusima influence ptica (CDC, 2017.g).

H5N1 je visokopatogeni virus ptičje gripe (VPIP). Smrtonosan je za perad i ljude. Prvi slučaj kod ljudi zabilježen je 1997.g. Od studenoga 2003.g, H5N1 je ubio više od 50 % ljudi koji su se zarazili (WHO, 2020.g.). H1N1 je svinjska gripa. Iako je također smrtonosna, potpuno se razlikuje od ptičje gripe H5N1.

Ptičja gripa H7N9 ocijenjena je pomoću alata za procjenu rizika od influence kao gripa koja ima najveći potencijal za izazivanje pandemije, kao i potencijalno najznačajniji rizik za javno zdravlje ako dođe do kontinuiranog prijenosa s čovjeka na čovjeka.

Ljudi se obično zaraze bliskim kontaktom sa zaraženim životinjama. Životinje izlučuju virus gripe izmetom. Stoga je kontakt s izmetom također moguća ruta prijenosa.

Izvor: https://www.alltech.com/hr-hr/blog

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRibarstvo i označavanje proizvoda glavne teme AGRIFISH-a
Sljedeći članakDebit – autohtona sorta prošlosti i budućnosti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.