Igor Poropat s OPG Poropat, vlasnik farme kokoši iz Istre, napominje da su kokoši najsretnije kad su slobodne. Daju puno više jaja, kvaliteta mesa je bolja, a samim time je i on zadovoljniji.

Naš OPG se nalazi u selu Kirmenjak blizu Poreča, a kokoši držimo u slobodnom uzgoju i to pasmine lohmann brown.

Kako kaže Igor, OPG je nastavio voditi nakon oca. Navodi da je hranidba kokoši uvijek ista, osim što ima nešto veći utrošak hrane zimi, jer kokoši ljeti više piju, a manje jedu.

Prodajemo isključivo konzumna jaja, regionalno smo orijentirani jer smo premali za tržiste cijele Hrvatske. Prodajemo centrima, hoteljerima, malim trgovinama itd. Na sajmove sad idemo rjeđe s obzirom da se sad sve može naći na internetu, iako bih volio izlagati i posjetiti još pokoji sajam.

Teško u vrijeme koronakrize

U vrijeme korona krize bilo im je teško s obzirom da su njihovi ozbiljniji kupci poput restorana i hotelijera bili zatvoreni. Srećom, veliki centri su prepoznali potencijal OPG-ova i otvorili se prema malim proizvođačima. U konačnici plasman i prodaja proizvoda nije stala.

Odobrena nam je mjera 4.1.1 iz EU fondova za modernizaciju farme. Tako da krećemo polako raditi na tome, veselimo se!, uzbuđeno govori Igor.

Jaja iz slobodnog uzgoja nešto su skuplja, ali i kvalitetnija. Unutrašnjost smještajnog kapaciteta

Kad se radi o jajima iz slobodnog uzgoja koja su malo skuplja, poželjno je da bude stabilna ekonomska situacija. Tada ljudi više paze da jedu što kvalitetnije i biraju zdravije. Nažalost kriza je ponovno prisutna. To znači da će većini građana prilikom kupnje odlučujući faktor biti cijene, da kupe što povoljnije, a na  štetu kvalitete, iznosi nam svoj tijek misli Igor.

Igor Poropat spominje da bi bilo dobro imati burzu hrane i zaštititi male proizvođače minimalnim cijenama
Pakiranje jaja iz slobodnog uzgoja s OPG-a Poropat

Bilo bi dobro da imamo burzu hrane

Kad se radi o hrvatskim poljoprivrednim proizvodima, volio bih da se osnuje neka agencija ili burza; po uzoru na talijanski mercato gdje bi se formirale i štitile minimalne isplative cijene naših proizvoda na mjesečnoj bazi; ispod tih cijena se ne bi moglo ići, tako da nam nitko od kupaca ne bi mogao skidati cijenu ispod tržišne vrijednosti.

Ako se ne bi pridržavali tržišnih cijena, tj. kad se proizvođačka cijena ne bi mogla jamčiti, proizvođačima bi se omogućila potraživanja u pogledu raznih poticaja, dodatnih beneficija u proizvodnji itd.  To bi nas zaštitilo, ojačalo i omogućilo nam da sami financiramo neke nove projekte i nabave strojeva itd. Ne mogu svi niti dobiti sredstva iz EU, kaže Igor.

Onaj tko se želi baviti peradarstvom mora imati dvije predispozicije. To su sposobnost prilagodbi teškom radu u prašini, gnoju, i drugim zahtjevnim uvjetima rada bez mnogo slobodnog vremenaDrugo je da nema prevelika očekivanja od tog posla jer zarada nije velika. Jednostavno moraš voljeti taj posao!, zaključuje Igor.

Pročitajte još:

Uzgoj kokoši na OPG-u

Što treba učiniti prije proizvodnje jaja?

Kokoš hrvatica – da ili ne?

Preporučene pasminske kokoši za obiteljska gospodarstva

OPG Bakmaz – nastaviti ili odustati?

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOPG Bakmaz – nastaviti ili odustati?
Sljedeći članakKoje biljke tjeraju ,,napasnikeʺ?
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985. g. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje preddiplomski studij Agroekologija na Agronomskom fakultetu, zatim diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam koji završava 2012. g. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof. dr. sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt) te Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt). Od 2014. urednik u Gospodarskom listu; autor nekoliko stručnih i znanstvenih članaka. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi. U Stil pekarni radio kao prodajni predstavnik tijekom studija. U Interpunktu tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji kao voditelj evenata za razne klijente. Služi se engleskim i osnovno španjolskim jezikom. Područja interesa: precizna i ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, ljekovito bilje, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. Znanstvene publikacije: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/38362