Ako se dosadašnja proizvodnja jaja na obiteljskom gospodarstvu odvijala samo za vlastite potrebe i želi se ići ka njenom povećanju, odnosno prodaji, potrebno je znati postoji li u području u kojem se želi pokrenuti proizvodnja jaja tržište za jaja s vašeg gospodarstva? Jeste li specifični u načinu držanja i hranidbe u odnosu na ostala lokalna, vama eventualno, konkurentska gospodarstva?

Danas u Republici Hrvatskoj postoji niz odredaba glede zakonske regulative koji propisuju uvjete za proizvodnju i prodaju jaja. Ako razmišljate o plasmanu u lokalne trgovine trebate vidjeti koliki im je promet jaja. Trebate vidjeti i imaju li dovoljno kapaciteta za čuvanje jaja koja bi otkupili s vašeg gospodarstva ili ćete uz sortirni i pakirni prostor morati graditi i veći skladišni prostor ako se uz proizvodnju odlučite i za djelatnost plasmana i prodaje jaja.

Drugi je korak pisanje poslovnog plana. Poslovni plan vašeg poljoprivrednog gospodarstva pomoći će već vam :

  • sagledati daljnji razvoj vašeg poslovanja;
  • identificirati će vaše ciljano tržište;
  • odrediti broj kokoši nesilica koje trebate nabaviti da zadovoljite potrebe tržišta;
  • pronaći cijenu po kojoj možete prodavati jaja;
  • odrediti troškove u proizvodnji jaja;
  • odrediti dobit možete ostvariti proizvodnjom jaja.

Svakako je potrebno poraditi i na izradi naljepnica za kutije i podloške u koja će se pakirati jaja. Tu je potrebno navesti sve specifičnosti vaše proizvodnje te treba nastojati vizualno biti prepoznatljivi te drugačiji od konkurencije.

Gdje se upisati i kome obratiti?

Prodaja domaćih jaja na kućnom pragu izvrstan je i stabilan izvor prihoda. Ovakvom obliku prodaje, s obzirom na porast potražnje proizvoda direktno od proizvođača, teže mala do srednje velika obiteljska poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredni proizvođači u sustavu ekološke poljoprivrede. Ako poljoprivredni proizvođač želi legalno na malo prodavati do 50 komada jaja dnevno na kućnom pragu, tržnici ili sajmovima, mora zadovoljiti određene uvjete.

Najprije, treba biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i sustav ARKOD. On se obavlja pri županijskim uredima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. U njima je također potrebno popuniti zahtjev za evidentiranje u Registru primarnih proizvođača hrane za životinje; s obzirom na to da takvom prodajom postaje primarni proizvođač hrane. Evidentiraju se samo oni proizvođači koji drže (uz kokoši) i druge vrste životinja.

Mora biti upisan i u Jedinstveni registar domaćih životinja koji je temeljna baza podataka o svim domaćim životinjama u RH. Upis se obavlja u regionalnim uredima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA). Svi poljoprivredni proizvođači koji posluju ili žele poslovati legalno na sajmovima i tržnicama dužni su provesti registraciju objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla u nadležnosti Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane. Oni koji prodaju na kućnom pragu nisu se dužni registrirati.

Potrebni obrasci nalaze se na web-stranicama www.apprrr.hr i www.mps.hr. Uz propisanu dokumentaciju mogu se poslati poštom u Ministarstvo poljoprivrede, Upravu za veterinarstvo, Planinska 2a, Zagreb.

Potrebno je također obratiti se nadležnom veterinaru radi obavezne i redovne kontrole zdravstvenog stanja životinja. Također i radi izrade programa kontrole higijenske ispravnosti jaja. Isto tako, potrebno je paziti na hranidbu životinja. Potrebno je voditi evidenciju o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Zatim, potrebno je voditi računa o tome da jaja moraju biti skladištena u odgovarajućim rashladnim uređajima ovisno o kapacitetu proizvodnje. Također i da treba imati prostor za sortiranje i pakiranje jaja.

Prostorija u kojoj se nalaze rashladni uređaji i u kojoj se jaja sortiraju mora biti uređena tako da se može lako očistiti i dezinficirati. Mora imati izdvojen prostor ili ormar za skladištenje materijala za pakiranje, za držanje pribora i sredstava za čišćenje i dezinfekciju. Mora biti zaštićena od ulaska štetočina. Trebala bi imati umivaonike s toplom i hladnom vodom, sredstva za pranje i sušenje ruku. Prostorije i oprema trebaju biti čisti, održavani i u dobrom stanju.

 class=
Više sojeva posavske kukmaste kokoši

Oni koji žele prodavati do 350 jaja dnevno na kućnom pragu, tržnici ili na sajmovima moraju uz gore navedeno zadovoljiti i da objekt za proizvodnju jaja ispunjava zahtjeve propisane odredbama Priloga I. Uredbe (EZ) br. 852/2004. Također moraju zadovoljiti i da se jaja drže u prostorima namijenjenim za uskladištenje jaja sve do trenutka prodaje krajnjem potrošaču.

Pri tome se jaja skladište na ujednačenoj temperaturi; ne nižoj od 5°C i ne višoj od 18°C. I tako sve do trenutka prodaje krajnjem potrošaču. Uz to se jaja stavljaju na tržište najkasnije 21. dan od dana nesenja. Gospodarstvo treba imati dostupne rezultate pretraga na Salmonellu spp. I to u skladu s godišnjom Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju.

Jaja koja potječu iz registriranog objekta moraju biti označena brojem farme i mogu se stavljati u promet nesortirana. Sva ona jaja koja potječu s farme s više od 350 kokoši nesilica moraju biti označena i sortirana.

Pročitajte još:

Uzgoj kokoši na OPG-u

Kokoš hrvatica – da ili ne?

Preporučene pasminske kokoši za obiteljska gospodarstva

OPG Bakmaz – nastaviti ili odustati?

OPG Poropat – sretne koke iz Istre

Prethodni članakUzgoj kokoši na OPG-u
Sljedeći članakKokoš hrvatica – da ili ne?
prof. dr. sc. Zlatko Janječić
Redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu zaposlen na Agronomskom fakultetu Zagreb od 1994. godine. Kao autor ili koautor objavio je pedesetak indeksiranih radova, te tridesetak stručnih i popularnih članaka, sveučilišni udžbenik i jednu monografiju. Voditelj nekoliko znanstvenih i stručnih projekata. Već dvadeset godina radi na zaštiti hrvatskih izvornih pasmina peradi, kokoši hrvatice i zagorskog purana. Zlatko Janječić rođen je 21. studenoga 1969. godine u Sisku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1994. godine na smjeru Stočarstvo. Tijekom studija sudjelovao je u obrani Domovine. Magistrirao je 1998. godine, a doktorsku disertaciju obranio 2002. godine. Od 1994. godine radi kao znanstveni novak u Zavodu za specijalno stočarstvo, te od 1997. godine do danas na Zavodu za hranidbu životinja. U znanstveno-nastavno zvanje asistenta izabran je 1998. godine, u zvanje višeg asistenta 2002. godine, u zvanje docenta 2005. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 2009 godine. U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 2011. godine, a u nastavno zvanje redovitog profesora 2014. godine. Do sada je objavio pedeset znanstvenih radova, od kojih je 11 radova iz skupine a1, 38 radova iz skupine a2 i 1 rad iz skupine a3. Uz navedeno, dr. sc. Zlatko Janječić autor je ili koautor 3 znanstvena rada objavljena u nacionalnim znanstvenim časopisima koji nisu svrstani u skupine a1, a2 i a3, te 17 znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u zbornicima radova s domaćih znanstvenih skupova. Dr. sc. Zlatko Janječić aktivno je sudjelovao na 13 međunarodnih i 29 nacionalnih znanstvenih skupova. Bio je voditelj jednog i suradnik na šest nacionalnih znanstvenih projekata. Član je međunarodnog znanstvenog društva – WPSA. Uvođenjem novog programa bolonjskog studija nositelj je jednog i suradnik na šest modula preddiplomskog studija (Bs), te nositelj dva modula i suradnik na dva modulu diplomskog studija (Ms), od kojih se većina izvodi na više različitih studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Koordinator je na dva modula koje predaje na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu. Na poslijediplomskom doktorskom studiju Poljoprivredne znanosti nositelj je jednog modula. Bio je mentor jednog doktorskog rada i 38 diplomskih radova. Koautor je jednog sveučilišnog udžbenika i jedne monografije. Stručna djelatnost ogleda se u tridesetak članaka objavljenih u domaćim časopisima. Bio je suradnik na jednom tehnologijskom projektu. Trenutno je voditelj jednog VIP-projekta, a bio je voditelj tri i suradnik na tri nacionalna stručna projekta. Od 2007. godine je član stručnog Savjeta za provedbu uzgojnog programa za male životinje pri Hrvatskom stočarskom centru. Član je nekoliko stručnih Povjerenstava osnovanih od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Od 2011. godine je glavni urednik časopisa Krmiva. Trenutno je član Fakultetskog vijeća, Povjerenstva za savjetovanje dekanice, Odbora za znanost i Povjerenstva za strateško planiranje Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te obnaša dužnost Predstojnika Zavoda za hranidbu životinja. Član je Vijeća biotehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom. Znanstveno se usavršavao u Izraelu, Sloveniji i SAD.