Zanima me koja domaća sorta maslina na otoku Visu ima prirodnu otpornost prema većini štetnika koji se pojavljuju posljednje vrijeme? Maslina redovito i obilno rodi svake godine.
Na otoku Visu uzgajaju se domaće, autohtone sorte maslina: Oblica kao najčešća i najbrojnija, zatim Levantinka, Lastovka i Drobnica. Za sortu koja ima prirodnu otpornost kako navodi pretplatnik, takve masline sigurno nema, jer sve kultivirane sorte maslina trebaju zaštitu. Možda se radi o „divljoj“ maslini (Olea europaea), pod drugim nazivom: Mastrinka, Maslinka, Olika, Uljenika. Ta maslina prirodno je otporna na bolesti i štetnike. Kako ima mali i sitan plod najčešće je napada svrdlaš, a na paunovo oko je otpornija od drugih sorti kao i na maslinovu muhu. Takva maslina redovito i obilno rodi. Ulje od te masline davno se koristilo u medicinske svrhe, a to ulje koristilo se i u vjerskim obredima posvete crkve. Pošto nemamo fotografiju takve masline, bilo bi dobro da pretplatnik dostavi sliku te masline, da se može sa sigurnošću reći o kojoj se maslini radi, a po mogućnosti i fotografije plodova.

mr.sc. Stanislav ŠTAMBUK

Prethodni članakNovčana naknada za dragovoljce Domovinskog rata
Sljedeći članakPriljepača, broćika – učestali korov žitarica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.