Interesira me koliki je prinos meda od borovnice po hektaru?

ODGOVOR Izlučivanje nektara kod medonosnih biljaka ovisi o nizu čimbenika okoline u kojoj one rastu. Poput temperature i vlažnosti zraka, jačine sunčeve svjetlosti, vjetra, vlažnosti zemljišta, vrste biljke, pa čak i sorte unutar iste vrste. Kod iste vrste biljaka izlučivanje nektara mjenja se tijekom dana, a i svi cvjetovi na jednoj biljci ne izlučuju ga jednako. Različite biljke izlučuju nektar različite koncentracije šećera.

Primjerice bagrem, kao najveća kontinentalna paša, izlučuje nektar s oko 50 % šećera. Uljana repica oko 40 %, a trešnja svega 20 %. Određivanje količine nektara po jednoj biljci može biti važno zbog određivanja broja košnica koje ćemo postaviti na jednom mjestu radi oprašivanja. Posredno se može pokušati predvidjeti prinos. Za utvrđivanje količine nektara u samom cvijetu koristi se nekoliko načina; metoda kapilarne cijevi, upijanje preko filter papira, ispiranje nektara te metoda intenziteta posjećivanja pčela cvjetovima.

Za određivanje prinosa meda od borovnice ili bilo koje biljke na nekoj površini trebalo bi odrediti količinu nektara i koncentraciju šećera u njemu. Točnu koncentraciju šećera u nekom nektaru može se odrediti jedino kemijskim putem. Približno bi se moglo pokušati izračunati ako izvažemo dnevni unos nektara u košnicu. Tada iz njega uzmemo uzorak u kojemu odredimo koncentraciju šećera.

Dobiveni rezultat je jako upitan jer ne znamo s kojih je sve cvjetova unesen nektar. Uz to, čim uđe u košnicu (već i za vrijeme transporta do nje) započinje enzimska pretvorba. Iz dostupnih podataka o uzgoju borovnice neke sorte su za pčele i druge oprašivače manje privlačne. To uz sadržaj šećera u nektaru ovisi čak i o boji cvjetova. Uz to cvijet borovnice je dosta velikog zvonastog oblika što ukazuje da nektar nije dovoljno zaštićen od kiše i vjetra.

Prethodni članakUsluga prijevoza robe na OPG-u
Sljedeći članakDezinfekcija okoliša oko pčelinjaka
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.