Na listovima rajčice i krastavaca, posađenim u plasteniku, primijetio sam mno štvo “vijugavih hodnika”, ali i sitnih mu šica. O kojem štetniku je riječ i kako ga suzbijati?
Posljednjih nekoliko godina proizvod nja rajčice i krastavca, u zatvorenim prostorima, ugrožena je od nekoliko štetnika koje zbog specifičnog načina izazivanja šte ta nazivamo lisnim minerima. Lisni mineri su sitne mušice, dužine tijela 1,5 – 2,5 mm, crnosmeđe boje s nijansama žute na pojedinim dijelovima tijela. Ličinke su bez nogu i žive unutar lista, izgrizaju lisno tkivo i na taj način čine oku vidljive vijugave hodnike – mine. Mine su na listovima prisutne od razvoja kotiledona pa sve dok traje berba. Na osnovi izgleda mina često se može i utvrditi o kojoj vrsti se radi. Lisni mineri imaju veći broj generacija godišnje, koje se isprepliću, a razvoj jedne generacije traje vrlo kratko. Zaštita se provodi primjenom insektici da, a među njima posebno treba istak nuti pripravak Trigard 75 WP. Osim tog priprav ka može se koristiti i Confidor SL 200, Calypso, Talstar 10 EC i dr.

Mr. Ivan Ostojić

Prethodni članakOrezivanje lucnjeva nakon berbe
Sljedeći članak11. znanstveno – stručno savjetovanje hrvatskih voćara
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.