Planiramo obnoviti fasadu na obiteljskoj kući. Kuća se nalazi na međi, a novi vlasnik ne dozvoljava postavljanje skele u svom dvorištu. Koliko traje postupak pred sudom za dobivanje dozvole za korištenje susjedova dvorišta, kolika je naknada za korištenje susjedovog dvorišta za postavljanje skele?
Vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu upotrebu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i sl. ako se to na drugi način ne može izvesti. Možete uporabiti susjedovo dvorište radi izrade svoje fasade, imate pravo postaviti skelu, ako na drugi način fasadu ne može izvesti. Za takve radnje treba odobrenje susjeda s kojim se trebate dogovoriti o vremenu kad njemu odgovara da postavite skelu i koliko dugo će ta skela biti na njegovoj nekretnini. U slučaju da vam susjed neda suglasnost za postavljanje skele, možete tražiti od suda da susjedu naredi da vam dopusti postavljanje skele za izvođenje radova u određenom vremenskom razdoblju. Odmah kada prestane potreba za uporabom susjedove nekretnine, istu ste dužni dovesti u stanje u kojem se nalazila prije početka gradnje, a eventualno počinjenu štetu naknaditi po propisima o odgovornosti za štetu. Susjed može od vas tražiti naknadu za troškove čišćenja nekretnine od smeća, naknadu za korištenje dvorišta, te za štetu koja je eventualno nastala izvođenjem radova. Visina naknade za korištenje susjedova dvorišta nije određena, ovisi o namjeni dvorišta, površini koju će skela zauzeti, trajanju radova i sl. Postupak pred sudom će trajati najmanje dva mjeseca, naravno trajanje postupka ovisi o opterećenosti suda drugim predmetima, dostavi pismene obavijesti protivnoj stranci, te nizu drugih okolnosti koje mogu utjecati na trajanje postupka.

D.S., dipl.iur.

Prethodni članakPoljoprivredna poplavljena područja
Sljedeći članakObjavljen natječaj za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.