Obračunata mi je komunalna naknada za nedovršeni objekt, koji još nije u funkciji. Od staje sam započeo prenamjenu u stambeni prostor ali adaptaciju nisam dovršio. Objekt sada nije niti stambena zgrada, niti poslovni prostor, nema uporabnu dozvolu niti priključke na infrastrukturu. Star sam 83 godine, uzdržavam bolesnu i nepokretnu suprugu i sina koji je 100 % invalid. Da li sam dužan plaćati komunalnu naknadu za navedeni objekt?
Komunalnu naknadu su dužni plaćati svi vlasnici nekretnina temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu odnosno vlasnici stambenih prostora, poslovnih prostora, garažnih prostora, građevinskog zemljišta i neizgrađenog građevinskog zemljišta. Komunalna naknada služi za financiranje, građenje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Obzirom na vašu situaciju (godine starosti, bolest ukućana) možete zatražiti privremeno, potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja komunalne naknade za navedeni objekt. Zahtjev trebate podnijeti Upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva odnosno Grada Zagreba (točan naziv ureda i broj pod kojim se vodi vaš predmet nalazi se na rješenju kojim je određeno plaćanje komunalne naknade).

D. S. , dipl.iur.

Prethodni članakPet stupova HEP-a
Sljedeći članakHrvatski parfem od meda prezentiran u Bruxellesu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.