OPG iz Bjelovarsko-bilogorske županije prodaje na nekoliko punktova u RH smrznute šumske borovnice navodeći da se iste beru u BiH. Zanima me je li u redu da jedan OPG preprodaje proizvode ubrane izvan EU. Kakva je mogućnost kontrole podrijetla takvih proizvoda? Osobno me brine velika količina kojom trguje taj OPG. Također kao kupca brine me i podrijetlo te kvaliteta takvih proizvoda.
ODGOVOR
Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 29/18., 32/19. i 18/23.), člankom 27., omogućuje obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (u daljnjem tekstu OPG) da vlastite poljoprivredne i prehrambene proizvode proizvedene na OPG-u prodaju krajnjem potrošaču ili kupcu/otkupljivaču:
– prodajom na veliko registriranim fizičkim i pravnim osobama koje neposredno otkupljuju poljoprivredne proizvode za preradu ili daljnju prodaju (neposredno na OPG-u ili na mjestima organiziranog otkupa) te prodajom na tržnicama na veliko;
– izravnom prodajom maloprodajnim objektima koji izravno opskrbljuju krajnjeg potrošača (uključujući i ugostiteljske objekte) i – izravnom prodajom kroz kratke lance opskrbe krajnjih potrošača kao što je prodaja na malo izvan prodavaonica poput prodaje na štandovima i klupama na tržnicama na malo i izvan tržnica na malo, pokretne prodaje, prodaje na daljinu, prodaje putem automata OPG-a, prodaje na prostoru i objektima OPG-a, prodaje na kiosku OPG-a i prigodne prodaje na sajmovima, izložbama, priredbama, izletištima te na štandovima unutar trgovačkih centara, ustanova i slično. Prilikom prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda, osim propisa iz područja poljoprivrede, OPG je obvezan poštivati i odredbe Zakona o trgovini (NN, br. 87/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19., 32/20. i 33/23.), Zakona o zaštiti potrošača (NN, br. 19/22. i 59/23.) kao i propisa o fiskalizaciji te poreznih propisa.
Opisani primjer, kojeg navodite u upitu, u kojem OPG prodaje proizvode koje ne proizvodi na vlastitom gospodarstvu nije sukladan s odredbama prethodno navedenih propisa Republike Hrvatske. Iz činjenica navedenih u upitu nije razvidno radi li se eventualno o proizvodu proizvedenom na vlastitom gospodarstvu u pograničnom području susjedne države pa ukazujemo da roba koja je podrijetlom iz države koja nije članica Europske unije unosom u Republiku Hrvatsku mora biti stavljena u carinski postupak, ovisno o namjeni. Saznanja o možebitnom kršenju pozitivnih propisa Republike Hrvatske moguće je iskazati Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, kao tijelu nadležnom za obavljanje inspekcijskih poslova.
Foto: Shutterstock
