Kupine uzgajam uspravno na žici raspoređene u obliku lepeze. Ne znam zasigurno kada se režu postrani izboji na novo naraslim mladicama za rod u idućoj godini. Zahvaljujem na odgovoru.

Bez slike ili skice, teško je točno odgovoriti na postavljeno pitanje. S obzirom da se kupine uzgajaju na žici, bilo bi dobro da se mladice, koje su nosioci roda iduće godine, režu kada dosegnu željenu visinu. Time se postiže uredniji voćnjak, smanjuje se zagušenost polugrma (bolja prozračnost, manje vlage pa i gljivičnih bolesti), kao i zasjenjenost plodova. Rezidbom mladica na željenoj visini, zaustavlja se njihov daljnji rast a potiče postrana razgranjenja koja će također biti nosioci roda, pa se time povećava rodna površina.

Postoje različiti načini uzgoja kupina i malina. Prema opisanom, čini mi se, da se ovdje radi o dva različita uzgoja „na žici“. Vi uzgajate „na žici“ kao što se uzgaja npr. loza (2-3 reda dvostruke žice), dok drugi način koji opisujete ima na vrhu razapeto nekoliko međusobno paralelnih žica u jednoj ravnini. Kod prvog načina uzgoja mladice se umeću između dvostrukih žica, a bočna razgranjenja raspoređuju i formiraju ovisno o prostoru. Kod drugog načina takvom načinu uzgoja, mladice se povijaju uz žice čim narastu da se to može raditi. Naime, kupina ima izrazito veliki porast mladica, te su mladice koje će roditi iduće godine prilično dugačke dok još na prošlogodišnjima plodovi nisu sazorili. U tom slučaju ih se povezuje na slobodne žice.

To znači da je potrebno imati dvostruko više žica nego što je rodnih izboja. Tako će svaka druga žica biti slobodna za povijanje mladica za iduću godinu. Nakon berbe plodova, vrši se rezidba izboja koji su rodili kako ne bi više zauzimali mjesto, trošili hranjiva i bili izvor zaraze iduće godine. Na mladicama koje ostaju za rod iduće godine, ostavljaju se bočni izboji jer lišće na njima vrši fotosintezu i prikupljaju hranjiva da bi mogli u proljeće pupovi krenuti. Te bočne izbojke se može pincirati da ne narastu predugački i da ne smetaju u međurednom prostoru.

Prethodni članakZaštita oraha od žutonarančaste mahovine
Sljedeći članakNa koju podlogu cijepiti kesten?
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.