Jesenas sam posadila 100 sadnica cijepljenog kestena, no nigdje ne mogu nači na koji način se gnoji i tretira jednogodišnja sadnica?
Na ovo pitanje je teško odgovoriti jer nisu poznati nikakvi drugi parametri. Kako je pripremljeno tlo prije sadnje? Kako su sadnice sađene? Koje sorte su posađene? Koja je gustoća sadnje (razmak unutar i između redova)? Koji položaj parcele? Kakav se uzgojni oblik želi postići? Sve su to parametri koji su određeni odabranom tehnologijom uzgoja, a koja ovdje nije navedena. Stoga, nažalost na ovo pitanje nije moguće precizno odgovoriti. Po pojmom tretiranja, ne zna se da li se misli na tretiranje zaštitnim sredstvima ili općenito na zahvate koji se provode u nasadu. Zaštita kestena bi svakako trebala biti vođena smjernicama za integriranu proizvodnju, tj. primjena pesticida samo kada je to opravdano i posebno treba paziti da se kesten zaštiti od zaraze protiv raka kestenove kore (Cryphonectria parasitica) i kestenove ose šiškarice (Dryocosmus kuriphilus) koja osim što čini velike štete na izbojcima i lišću, kroz svoje šiške omogućava gljivici koja izaziva rak kore slobodan prodor u biljku. Kod gnojidbe svakako treba voditi računa po analizi tla kako bi se nadoknadila hraniva koja su u nedostatku ili u premaloj količini, te da se ne pregnoji s hranivima kojih ima dovoljno (posebice treba paziti na dušik). Prekomjerna gnojidba određenim hranivima može dovesti i do antagonizma s drugim hranivima, tj. da veća količina nekog elementa blokira uzimanje drugog. Što se tiče rezidbe na uzgojni oblik kao što je već spomenuto, to ovisi o položaju parcele, gustoći sadnje i željama proizvođača. S obzirom da 100 sadnica predstavlja količinu veću od uzgoja za osobne potrebe, dobro bi bilo da se prije kretanja u takvu proizvodnju dobro ispitaju i izvide potrebe za gnojidbom, rezidbom i zaštitom kulture. Prije svake ozbiljne proizvodnje trebalo bi dobro utvrditi tehnologiju po kojoj će se uzgajati.

dr.sc. Goran FRUK

Prethodni članakProdaja gradilišta
Sljedeći članakAgrokor poziva dobavljače na davanje izjave o namjeri sudjelovanja u financiranju uz isporuku robe odnosno pružanje usluga u vrijednosti do najviše 50
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.