Zanima me je li prekasno presaditi gliciniju i kako je uopće najbolje presaditi? Nije još jako velika, ali nije niti malena.

ODGOVOR Najpogodnije vrijeme za presađivanje je kasna jesen ili rano proljeće. Postoje različite teorije o veličini biljke koja se presađuje, a vezane su za zdravlje biljke, visinu rasta i starost. Sukladno tome, neki predlažu presađivanje cijele biljke, što može biti dosta problematično zbog praktičnih razloga (otežano rukovanje zbog veličine biljke). Neki predlažu rezanje cijelog nadzemnog dijela kako bi se presadio samo korijen. Najbolja je treća varijanta koja pretpostavlja rezanje nadzemnog dijela na visinu od oko 40 do 90 cm što rezultira puno manjim stresom za biljku od rezanja cijelog nadzemnog dijela. Kopanje je najbolje početi na udaljenosti oko 45 do 60 cm od stabljike. Preporuka je da se kopa što dublje kružnim pokretima oko presadnice.

Budući da glicinija ne preferira premještanje, najbolje je iskopati što veću korijenovu balu. Naime, što je više originalnog tla s korijenom, veće su šanse da će presađivanje biti uspješno. Naravno, pri tome će se oštetiti jedan dio korijenovog sustava, što nije idealno, ali je neophodno, budući da je cilj dobiti korijenovu balu s kojom se može manipulirati. Izvađenu biljku najbolje je staviti na ceradu, prostirku od jute, čvrsti najlon ili neki sličan praktičan materijal kako bi se što lakše prenijela na novu lokaciju. Nova rupa mora biti barem dvostruko veća od korijenove bale. Trebala bi biti unaprijed pripremljena kako bi se bala samo spustila u nju i nadopunila tlom koje bi trebalo pomiješati s kompostom, jer glicinijama odgovara plodno tlo. Važno je zaliti i samu rupu prije sadnje kako korijen ne bi presušio. Izuzetno je važno da se sadi na istu dubinu kao što je bila posađena na prethodnom mjestu. Najbolje vrijeme za presađivanje je rano ujutro ili predvečer.

Prethodni članakOmetanje posjeda i stalne tužbe
Sljedeći članakSuzbijanje korova u grahu
dr.sc. Miroslav Poje
doc. dr. sc. Miroslav Poje, doktor znanosti, docent je na Zavodu za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Predavač je u područjima primjene ukrasnog bilja, održavanju javnih zelenih površina i hortikulturne terapije. Autor i koautor je više znanstvenih i stručnih radova te voditelj i suradnik na europskim i domaćim znanstvenim i stručnim projektima. Član je Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata. doc. dr. sc. Miroslav Poje, doktor znanosti, docent je na Zavodu za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Predavač je u područjima primjene ukrasnog bilja, održavanju javnih zelenih površina i hortikulturne terapije. Autor i koautor je više znanstvenih i stručnih radova te voditelj i suradnik na europskim i domaćim znanstvenim i stručnim projektima. Član je Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata.