Bamija ili okra je kod nas manje zastupljeno jednogodišnje povrće. To je povrtna vrsta kratke vegetacije. Uzgoj bamije moguć je u svim područjima s vrućim ljetima, pa tako i u Hrvatskoj.
Zbog specifičnog okusa, egzotičnog izgleda te niske kalorijske vrijednosti, bamija postaje sve cjenjenija i traženija namirnica u modernoj gastronomiji.
Bamija je bogata hranjivim tvarima
Osim što je lako probavljiva i niskokalorična namirnica, bamija je bogata vitaminima (A i C) i mineralima (Mg, Na, Ca, P, Fe). Bogata je i vlaknima te ima izražena antioksidativna svojstva. Pripisuje joj se ljekovito djelovanje, posebice kod bolesti želuca i crijeva, budući da sluz kojom plodovi obiluju oblaže želudac. Na taj način ga štiti od bakterija i pojačanog lučenja želučane kiseline. Pokazala se vrlo učinkovita u reguliranju razine šećera u krvi kod dijabetičara. Nadalje, dokazano je da sluzave tvari iz ploda djeluje na kožu kao prirodni botoks. Tako sve širu primjenu ima i u kozmetici. U fiziološkoj zrelosti zrelo sjeme bamije sadrži do 70 % nezasićenih masnih kiselina i oko 25 % bjelančevina. Zato je prikladno za proizvodnju margarina. U nekim se zemljama u Africi i Aziji sjeme koristi kao zamjena za kavu.
Preporučuje se uzgoj iz presadnica
Cilj uzgoja su vrlo mladi plodovi 3 do 5 dana starosti, 3 do maksimalno 5 cm veličine. Oni se koriste kao povrće pripremljeno na različite načine, najčešće kuhani, pirjani ili pohani poput tikvica.
Zbog sadržaja sluzavih, niskokaloričnih tvari koja djeluju kao prirodni emulgator, koristi se za zgrušavanje variva i umaka. Mladi su plodovi osjetljivi na oštećenja i vrlo brzo gube vodu, ali se zato mogu konzervirati sušenjem, zamrzavanjem, sterilizacijom ili mariniranjem te je tako najčešće dostupna na tržištu. Ovisno o kultivaru može narasti od 60 cm do 2 m. Radi se o biljci kratkog dana, no postoje kultivari neutralni na dužinu dana.
Osim zelenih, postoje i kultivari crvenih plodova. Poželjna svojstva novih kultivara su srednjevisoki rast i slabije grananje zbog lakše berbe, te glatki tamnozeleni plodovi bez dlačica. Za uzgoj su joj najprikladnija srednjeteška tla, dobre strukture i neutralne pH reakcije. Minimalna temperatura za klijanje iznosi 15 °C, a optimalna je 30 °C.
Iako je moguća izravna sjetva, u našim uvjetima se bamiju preporučuje uzgajati iz presadnica koje se proizvode u zaštićenom prostoru u polistirenskim kontejnerima s grudom supstrata. Zbog lakšeg nicanja preporučuje se sjeme bamije prije sjetve namočiti 24 sata u toplu vodu (30 °C), kako bi se omekšala tvrda sjemena ovojnica. Razvijene presadnice sade se nakon 5 tjedana, kada imaju razvijena 3 do 4 prava lista.
U mediteranskom području to je početkom svibnja, a u kontinentalnom i do mjesec dana kasnije, ovisno o vremenskim prilikama lokaliteta. Sadnja se obavlja na gredice širine 150 cm, koje su prekrivene crnom PE folijom. Biljke se sade na razmak od 35 cm između redova i 30 cm u redu. Cvatnja bamije započet će 6 do 8 tjedana nakon sjetve, na način da se u pazušcima listova, sukcesivno od donjih prema gornjima, razvijaju pojedinačni dvospolni cvjetovi iz kojih se nakon 3 – 5 dana razvijaju klinasti plodovi (tobolci) na kratkoj stapci.
Za normalan rast minimalna temperatura je 15 °C, dok je optimalna iznad 30 °C. Temperature ispod 10 i iznad 40 °C izazivaju zastoj u rastu i osipanje cvjetova. Iako može preživjeti kraće sušno razdoblje, važno je bamiji osigurati ravnomjernu opskrbu vodom.
Problemi u berbi
U našim krajevima ne postoji tradicija uzgoja i pripremanja bamije te postoji malo istraživanja vezanih uz sortiment i tehnologiju uzgoja, posebno u uvjetima kontinentalne Hrvatske. Razlozi tome su problematična i zahtjevna berba koja je ručna, moguća pojava alergijske reakcije zbog dlačica kojima je prekrivena cijela biljka te učestala berba tijekom ljetnih mjeseci.
Berba ovisno o području uzgoja i vremenu sadnje traje od lipnja do listopada, sve do prvih mrazeva. Provodi se svaki drugi dan, čime je moguće postići i do 20 t/ha. Najviše se cijene mali plodovi 3 do 5 cm dužine, koji se beru ručno otkidanjem. Kao i kod tikvica, plodovi se trebaju brati redovito, kako se ne bi usporila cvatnja.
