Na OPG Nemet prije 12 godina počeli su s uzgojem podravske šparoge. Njena je proizvodnja jednostavna, a potražnja za njom konstantna.
–Ova godina za šparogu je jako dobra, paše joj iako ona nije nimalo zahtjevna za uzgoj. Rodi svake godine, bitno je jedino da tlo bude određene temperature i kad krene, onda je to to,kaže Jasna.
Šparoga je sezonsko povrće koje u prirodnom okruženju i divljem izdanju susrećemo po hrvatskom priobalnom području. Šetnju prirodom u travnju i svibnju možemo iskoristiti za branje ovih ukusnih i zdravih “štapića”. Na kontinentu je situacija malo drugačija. Nećemo je pronaći u prirodi, već je uglavnom ljudi sade i uzgajaju u svojim vrtovima. Ta vrsta i dozrijeva malo kasnije, u svibnju i lipnju. Jedni su od onih koji su prepoznali njezinu vrijednost i potražnju tržišta su vlasnici OPG-a Nemet, supružnici Jasna i Dragutin.
Izbor je ,,pao” na šparogu
Gospođu Jasnu moguće je svake subote naći na koprivničkoj gradskoj tržnici. Upravo tu smo je i mi sreli i dogovorili susret u radnom okruženju, njenom domu na Vinici, gdje su prije 12 godina zasadili prve nasade ove biljke.
–Suprug je ostao prije 12 godina bez posla. Iako smo se u to vrijeme bavili proizvodnjom bučinog ulja. On je paralelno tražio što bi još moglo uspijevati i prolaziti kod kupaca. Malo je istraživao, čitao i izbor je pao na šparogu. Osobno si ih u to vrijeme nisam nikad priuštila, nisam bila zainteresirana za njih. Sve dok ih sami nismo počeli proizvoditi, danas ih redovito i često konzumiramo, priča nam Jasna.
Prve šparoge su posijali za probu, u proljeće. Druge godine su ih presadili na stalno mjesto, a tek treće godine su ih mogli početi brati.
–Počeli smo pred 12 godina, ali zapravo je to devet godina, otkako ih beremo i prodajemo. Sad više ne sijemo jer je nasad trajni i 10 do 15 godina smo mirni. Šparoge rastu iz busena. Ove koje mi imamo su zelene, rastu iznad zemlje. Postoji i druga vrsta, bijela, koja je pod zemljom, no takve uglavnom konzumiraju Nijemci. Ova naša je obična, zelena šparoga, veli Jasna.
Zelena ili bijela – pitanje je sad?
Bijela šparoga u Europi je više cijenjena, iako zelena ima bolju hranidbenu vrijednost. Specifični miris i okus ovih izdanaka potječe od eteričnih ulja, tirozina i metilmerkaptana, glikozida, jantarne i asparaginske kiseline, arginina, holina, saponina i flavonoida. Šparoga se cijeni kao dijetalno povrće naročito za dijabetičare. Iako su u ovaj posao krenuli bez prevelikih očekivanja, ispalo je da su ih kupci brzo prepoznali.
–Krenuli smo na tržnicu. Onda je, sjećam se, do nas došla jedna starija gospođa koja je rekla: Hvala Bogu da se netko sjetio šparoga! To nam je bila u tom trenu prava motivacija za nastavak. Suprug je ubrzo krenuo s proširenjem površina. U Ždali je krenuo nasađivati nove, tako da tamo imamo jedno pravo polje od 400 hvata, kaže Jasna koju smo upravo tog jutra prekinuli u branju.
Sve što kroz tjedan proizvedu, vikendom prodaju. Jasna subotom u Koprivnici, suprug na tržnici u zagrebačkim Utrinama gdje zajedno odlaze nedjeljom.
Ove godine šparoga je počela dozrijevati 20. travnja, dok je temperatura tla porasla iznad 17 stupnjeva. Nemeti planiraju da će berbu završiti 20. lipnja.
-Ova godina za nju je jako dobra, odgovara joj iako ona nije nimalo zahtjevna za uzgoj. Rodi svake godine, bitno je jedino da tlo bude određene temperature i kad krene, onda je to to. Ne treba ju zalijevati, to što padne s neba joj je dovoljno. Nema ni prirodnih neprijatelja, osim možda puževa, ali i to se da riješiti, a ptice ju zaobilaze, pojašnjava Jasna.
Nakon završetka berbe, koja kako smo naveli traje dva mjeseca, biljku se pušta da raste u zrak. Asparagus, odnosno grmlje koje raste zna otići do 3 metra visine.
–Biljka se u dva mjeseca kako rodi iscrpi. Onda je pustimo da naraste, da se oporavi i tamo poslije Sesveta ju suprug poreže s flaksericom. Zaoru se humci i ona miruje do proljeća pa kreće novi krug rasta ove izuzetno zdrave namirnice koja je dobra za pročišćavanje kompletnog organizima, kaže Jasna.
S godinama su stvorili, ali i proširili svoj krug kupaca. Neki im dolaze i doma, no uglavnom ih čekaju subotom i nedjeljom na tržnici.
Centri su za nas male neisplativi
Ima li smisla baviti se poljoprivredom, pitamo Jasnu.
–Ako je za osobne potrebe i to malo viška prodaš onda je isplativo, ali na veliko ne. Pokušali smo prije, dok je sin Damir bio doma plasirati šparoge u trgovačke centre, ali oni idu ispod cijene i to je za nas male neisplativo, kaže Jasna.
Cijena kilograma šparoga trenutno je 60 kuna, dok je prije koju godinu, u samim počecima za istu količinu trebalo izdvojiti 40 kuna, no s obzirom na poskupljenje svega u okolici, morali su se uskladiti i oni. Pri registraciji OPG-a pomogla su im i poticajna startna sredstva Grada Koprivnice, ostalo su sve napravili uz pomoć vlastitog ulaganja.
Za kraj razgovora vratili smo se na početak priče, odnosno koliko često i na koji način Jasna konzumira plodove koji joj rastu u vrtu.
–Dosta često. Iskreno kad smo suprug i ja svaki na svojoj strani kroz tjedan, nema se vremena za kuhanje pa šparoga nekako uvijek završi s jajima u tavici. Ljudi je još peku na roštilj, spremaju je na salatu tako da je skuhaju al dente, dodaju jaje, ocat, ulje i to je to. Krem juha je isto jako fina, ,,zblendate’’ šparoge, dodate malo maslaca, vrhnja za kuhanje, češnjaka i gotovo. Da se ne dogodi da preko zimskih mjeseci ostanem bez nje, na kraju sezone porežem višak, zblanširam ih i stavim u škrinju da ih imam pri ruci kad god ih se zaželim, otkrila nam je Jasna. Ukusne šparoge OPG Nemet prodaje i preko Facebooka putem profila OPG Nemet.
