Radno je ovih dana u Vlaislavu, mjestu u općini Novigrad Podravski kraj Koprivnice, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Kristijana Buhinjaka. On i supruga Lidija ubiru plodove svojeg marljivog cjelogodišnjeg rada.

Dok nas provodi imanjem, Kristijan nam pokazuje na kukuruz i drač koji se među njima razrastao i prikriva tikve.

To je starinski indijanski način sadnje, buternut tikve, kukuruz i grah na jednom mjestu, jedna drugoj pogoduje u rastu. Imamo i šumarak u kojoj imamo obitelj srna s mladima koji obilaze kukuruz i grah pa su nam ga svega pojeli, ali dobro i one moraju rasti i živjeti  – veli Kristijan kojem je prvenstveno na umu da svoju obitelj zdravo hrani.

Počeli s uzgojem batata za svoju bebu

S Kristijanom smo razgovarali o njihovoj ekološkoj proizvodnji batata.

  • Kad ste registrirali OPG i kako ste krenuli s proizvodnjom batata?

Iako se poljoprivredom bavim od malih nogu, OPG sam registrirao prije tri godine jer do tada kao zaposlenik MORH-a, to nisam mogao. Zemljište koje koristimo naslijedio sam od roditelja. Prvo smo krenuli saditi batat za našu bebu i odlučili smo sve na našem gospodarstvu proizvoditi potpuno ekološki, bez upotrebe ikakvih pesticida.

Zadnjih desetak godina svoje službe radio sam u Slavoniji. Od Pitomače pa na dalje uvijek sam gledao iz autobusa ili automobila kako se ljudi bave šarolikim uzgojem u poljoprivredi. Puno više nego u našem kraju gdje se uzgajaju uglavnom žitarice. Mene su pak zanimale isključivo neobične stvari.

Prve godine posadili smo 1000 sadnica batata što se pokazalo vrlo uspješnim. Imali smo ,,malog bebačaʺ kojeg smo tako zdravije hranili. Na batat su došle i butternut i hokaido tikve, spaghetti  tikve, odnosno sve što je zdravo za malu djecu, a koristi se za juhice i kašice, objašnjava Kristijan.

Glavnu riječ na imanju, odnosno površinama pod povrćem ima moja supruga Lidija kojoj je ovo i glavni vid zaposlenja. Ona se nakon što je dijete stasalo, maksimalno dala u ovaj posao. Polako smo se širili sa sortama da bi danas došli na jedan hektar povrća, na kojem uzgajamo 8000 sadnica batata.

opg buhinjak batat ekološki uzgoj proizvodja batata
Lidija Buhinjak

Ljudi se oduševe nakon što probaju

  • Imate li ambicije povećati proizvodnju ?

Nemamo velike ambicije za desecima i stotinama hektara zemlje, više smo usmjereni na podizanje kvalitete. Stvarno je čovjeku drago kad se dogodi da žena koja je jučer prvi put kupila naše proizvode otišla doma, složila ručak i dva sata kasnije poslala poruku da joj se jako svidjelo i pitala ima li još. Više od 90 posto ljudi se oduševilo svime što uzgajamo. Ima onih koji pate na izgled, paze da to izgleda jako lijepo, da povrće bude okruglo, pravilno i zdravo, malo se iznenade kad vide što kad nas raste. Srećom, takvi koji na to gledaju su za nas rijetki, svi znaju što znači domaće iz starog vrta .

Dakle, nije nam prioritet širiti nasade nego poraditi da ono što proizvedemo bude najveće moguće kvalitete. Da bi do toga došli, namjera nam je napraviti navodnjavanje, iskopati bunar koji sad nemamo, pa prikolice i kontejnere vode kojima sada razvažamo vodu po poljima, prestati koristiti. Osim toga, plan nam je i sagraditi skladište grijano obnovljivim izvorom energije, kapaciteta desetak tona povrća. Postoji i mogućnosti sufinanciranja od strane općine koja u proračunu ima osigurana sredstva za poljoprivredu. Do sad smo koristili isključivo mjeru ,,kešʺ i to vlastiti, ali razmišljamo i o tome da sagradimo plastenik koji bi grijali da dobijemo ranije povrće.

  • Kako plasirate svoje proizvode?

Držimo se formule od polja do stola, o čemu svi sad pričaju. Zato sami pokušavamo distribuirati uzgojene proizvode do samog korisnika, da izbjegnemo onu drugu, treću ruku raznoraznih preprodavača i to da netko zarađuje na našoj muci i uzima našu proviziju. Kupcima smo ponudili i još jednu mogućnost, da dođu sami i uberu povrće. To je jedna zanimljiva ideja, prije nekoliko godina radio sam s kolegom koji u Zagorju sadi papričice i uvijek je maštao da ima doma mali OPG gdje ih uzgaja za kečape i ljute umake, a da ih ljudi sami uberu. I mi smo probali i ,,stvar funkcioniraʺ. Imamo nekoliko kupaca koji dođu, prošeću, naberu, mi im vagnemo i prodamo.

Koriste samo eko gnojiva za uzgoj rajčice

Na njihovom se imanju ovih dana ubire ono što je još ostalo od rajčice na 500 stabljika koliko su ih ove godine posadili.

Uzgajamo ih potpuno ekološki, uz nikakvu upotreba pesticida. Samo smo dva puta tretirali Bio plantellinim kalcijem koji je registriran za eko upotrebu, kaže Kristijan.

opg buhinjak batat ekološki uzgoj proizvodja batata
Eko rajčica uzgojena uz 2 primjene Bio plantellinog kalcija
  • Na snazi će uskoro biti novi Zakon o sjemenu. Kako vi kao manji proizvođači povrća gledate na taj Zakon?

Mi, kao i ostali Podravci, po pitanju povrća vezani smo uobičajene sorte. Rajčice uzgajamo iz svoje male baze sjemena, a ove sezone uzgojili smo 25 sorti. Ipak, sve što smo posadili sada ide prema kraju jer je biljke napala plamenjača. Kod nas najbolje prolazi domaći veliki paradajz, tako svi pitaju. Ako izbacimo nešto novo, primjerice narančasti jabučar, dosta su skeptični, no oni koji ga probaju, pa i skuhaju, zaista su oduševljeni. Mislimo da manji proizvođači ne bi trebali obavezno koristiti certificirano sjeme. Bilo bi to negativno jer ni jedan paradajz ne bi smjeli prodati. Sve sjeme u koje smo uložili godina truda da bi ga sakupili, morali bi baciti u smeće. Nikako ne bi bilo dobro da se izglasa takva odredba u Zakonu.

  • Ovih se dana medijima šire priče nezadovoljnih uzgajivača krumpira. Kako ste vi kao proizvođači batata zadovoljni prinosom u ovoj sezoni?

Ova je godina za batat bila savršena. On inače ne voli jako puno vlage, voda mu se treba dozirati dok se posade male sadnice. Rajčicama primjerice to ne odgovara. No uzgoj je naporan, nije lagano ni posaditi 8000 sadnica batata jer sve se radi ručno, i sadi i vadi. Pozitivna stvar kod uzgoja ove biljke je da ga ne treba ničim tretirati. Najveći neprijatelji batata su voluharice, rovac i ježičnjak, ali ove ih godine srećom nije bilo.

Cijele godine batat prodajemo po 10 kuna, prvu klasu, a drugu, sitnije primjerke uglavnom kupuju žene za dječju dohranu, a cijena mu je šest kuna, kaže Kristijan koji je na imanju angažiran oko težih fizičkih poslova, dok je supruga Lidija zadužena za održavanje nasada, marketing, promociju i prodaju. No, ove godine potrebe za oglašavanjem nisu imali jer sve lako prodaju, tek su pred koji dan na društvenu mrežu postavili oglas da prodaju batat.

Poljoprivreda nije sezonski posao

  • Iz svega navedenog može se zaključiti da vam se proizvodnja isplati?

-Da, ali se itekako treba naraditi. U početku sam mislio da je poljoprivreda sezonski posao. Na proljeće sadiš, u jesen bereš, a u međuvremenu sam na pauzi. ,,Grdoʺ sam se prevario, radi se cijelu godinu, nema odmora. Već početkom veljače stavljamo batat na klijanje u jednu grijanu prostoriju s velikim postotkom vlage gdje pušta klice koje se kasnije režu i pikiraju u stiropore. Kad krene vegetacija, u sezoni smo svaki dan na polju, a između dviju sezona prodajemo te tikve, batat, sve što smo uzgojili. Može se i zaraditi, iako nam zarada nije na prvom mjestu. Dovoljno je da se pristojno živi i da ne moramo bježati iz države.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje